Ministarstvo održivog razvoja i turizma danas je organizovalo javne konsultacije o tekstu Šestog nacionalnog izvještaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti (CBD).
Jovana Drobnjak, nacionalna koordinatoka projekta, predstavila je izvještaj ističući da je tokom prošle nedjelje tekst Izvještaja dostavljen svim institucijama na mišljenje, te da javne konsultacije smatra prilikom da se dobiju relevantni komentari na predloženi tekt.
Ona je objasila da je ovo radna verzija teksta, i da se nada da će za 15 dana dobiti sve relevantne informacije koje će pomoći da se zaključi što konkretniji izvještaj prema Konvenciji.
– Sektretarijat Konvencije je dao specijalnu metodologiju za pisanje Šestog nacionalnog izvještaja, s toga su ti obrasci korišteni i za ovaj izvještaj, a kao izvor informacija za pripremu izvještaja, kao i verifikaciju podataka, korišćeni su prethodni izvještaji implementacije nacionalne strategije, kako nacionalni, tako i oni koji su dati na uvid Sekretarijatu Konvencije; zatim, dostupni nacionalni statistički podaci, strateška i planska dokumenta, relevantna stručna literatura i izvještaj o stanju životne sredine. Takođe, na osnovu svih prikupljenih informacija, autori izvještaja su dali svoje mišljenje o određenim sprovedenim mjerama i ciljevima, a za neke od određenih pitanja smo sproveli i ciljana istraživanja – kazala je Drobnjak.
Ona je podsjetila da je sadržaj Šestog nacionalnog izvještaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti podrazumijevao sedam poglavlja, od kojih su dva bila opciona, i u ovom dijelu nijesu urađena. Urađene su, kako navodi, informacije o ciljevima na nacionalnom nivou, preduzete mjere sprovođenja, procjena napretka prema svakom nacionalnom cilju i opis nacionalnog doprinosa za postizanje Aichi ciljeva. Takođe, apdejtovan je profil države koji će biti dostupan Konvenciji.
-Prvi dio se odnosi na informacije o ciljevima koji se sprovode na nacionalnom nivou. Akcionim planom je definisano sedam strateških ciljeva, i 22 operativne mjere, a u ovom poglavlju može se naći obrazloženje svakog nacionalnog cilja, operativne mjere koje mu odgovaraju, kao i kojem Aichi cilju doprinose. U ovom poglavlju, dakle, nema nekih novih informacija, već su data obrazloženja za svaki pojedinačni cilj – zašto je on definisan, i na koji način će biti postignut – kazala je Drobnjak.
Kada je riječ o drugom poglavlju, Drobnjak ističe da je lokalni tim eksperata izabrao osam mjera koje su sprovedene za postizanje nacionalnih ciljeva. One su definisane u skadu sa Aichi ciljevima kojima pripadaju.
-Prva mjera je podizanje svijesti o biodiverzitetu, i ona je ocijenjena kao djelotvorna. U izvještaju su navedeni i svi edukativni program koji se odnose i na osnovne škole, socio-ekonomski forumi koji su ogranizovani od dijela nacionalnih parkova i formalni i neformalni programi koji su se sproveli za period izvještavanja – navela je Drobnjak.
Po pitanju unaprjeđenja zakonske regulative za biodiverzitet i zaštitu prirode, Drobnjak navodi da je u izvještajnom periodu donesen veliki broj strateških dokumenata i novih zakona, ali da je uticaj ove mjere ipak ocijenjen kao nepoznat, jer mora proći vremenski period da bi se moglo vidjeti kako su ti zakoni uticali na zaštitu biodiverziteta. Takođe, kako ističe, mora se uspostaviti sistem monitoringa kako bi se moglo pratiti stanje biodiverziteta i primjena zakonskih normi.
-Što se tiče mjere integracije biodiverziteta, ona je ocjenjivana kroz različita potpoglavlja, tj. kroz uključivanje pitanja biodiverziteta u sektorske politike, procjene uticaja, oznake, standarde i serfitikate, kroz ekonomske i finansijske mehanizme, i valuaciju usluga ekosistema. Za svaku od ovih tema, primijećeni su značajni pomaci, međutim ukupan uticaj mjere je definisan kao nepoznat, jer se mora razviti poseban sistem praćenja stanja – objasnila je Drobnjak.
Posebna mjera je i smanjenje pritisaka na biodiverzitet, i njome su obuhvaćeni svi sektori koji su prepoznati kao sektorski pritisci u strategijama za biodiverzitet. Ukupna mjera ocijenjena je kao djelimično djelotvorna. Drobnjak ističe da su ciljevi vrlo dobro postavljeni u strateškim dokumentima i planovima, ali se često ne realizuju planiranom dinamikom zbog nedostatka finansijskih sredstava.
-Kada govorimo o unaprijeđenju sistema zaštićenih područja, postojala je mogućnost korišćenja indikatora za mjerenje napretka, i ova mjera je ocijenjena kao djelimično djelotvorna, zbog toga što jeste povećana teritorija pod zaštitom, kroz proglašenje novih zaštićenih područja, ali zacrtani cilj od 17 odsto još uvijek nije ostvaren. Ono što je pozitivno, jeste da su pokrenute inicijative za uspostavljanje nekoliko novih zaštićenih područja. Procenat zaštite u morskim područjima još nije postignut, ali su trenutno u toku procedure za uspostavljanje tri morska zaštićena područja – kaže Drobnjak.
Ona navodi da je po pitanju menadžmenta planova slabija situacija, odnosno da od 41 zaštićenog područja koje ima imenovanog upravljača, samo osam ima usvojene planove upravljanja. Takođe, ekološka mreža sa koridorima još uvijek nije završina, ali su istraživanja u toku.
Kod istraživanja pitanja biodiverziteta, generalni zaključak jeste da sveobuhvatni podaci o distribuciji i stanju biodiverziteta još uvijek nijesu dostupni u takvom obimu, iako postoje pojedinačna istraživanja. Ova mjera je ocijenjena kao djelimično djelotvorna, jer ne postoje sistematična i održiva podrška istraživanja, već su najdominantnija projektno bazirana istraživanja.
-Što se tiče upravljanja podacima o biodiverzitetu, takođe je i ova mjera djelimično djelotvorna, u smislu da je Agencija za zaštitu životne sredine postavila osnovni sistem za monitoring, ali sada počinje nova faza razvoja tog sistema koji se odnosi na tehnički dio projekta. Kada je u pitanju mjera za ublažavanje efekata klimatskih promjena, njen uticaj je ocijenjen kao nepoznat – pojasnila je Drobnjak.
Govoreći o trećem poglavlju, Drobnjak je objasnila da je data procjena napretka ka svakom nacionalnom cilju. Ono što je predstavljalo dodatni izazov jeste činjenica da ne postoje razvijeni indikatori da bi se moglo izvršiti kvantitativno mjerenje napretka, već je to moralo biti mišljenje lokalnog eksperta dato prema dostupnim informacijama, kazala je Drobnjak.
Ona je navela da je procjena data prema svakom operativnom cilju. Takođe, ona ističe i značaj ovog izvještaja po pitanju pregleda finansija koji se izdvajaju za zaštitu prirode, pri čemu je generalni zaključak da postoji finansiranje zaštite prirode, ali je ono mnogo više indirektno, nego što je direktno.
-Pitanje sektorskih pritisaka bilo je najizazovnije, i iz nekih sektora je identifikovan pozitivan uticaj, a kod nekih negativan. To se najviše odnosi na promjenu namjene zemljišta, tj. proširenje zemljišta koje imamo pod saobraćajnicama i energetskim objektima. Isti zaključak je dat i za turizam. Ono što se može navesti kao pozitivni primjer jeste sektor poljoprivrede, koji je kroz razne subvencije uticao pozitivno na zaštitu biodiverziteta – kazala je Drobnjak.
Ona je dodala da je formulisano 20 Aichi ciljeva, pri čemu se prvi odnosi na biodiverzitet i njegov značaj. U okviru ovog pitanja, uočen je veliki broj edukativnih programa, ali i prostor za unaprijeđenje ovog pitanja. Kada su u pitanju biološke vrijednosti sa integrisanjem nacionalne i lokalne strategije razvoja – sve krovne strategije imaju definisane mjere za zaštitu biodiverziteta, lokalne samouprave su donijele lokalne akcione planove, sprovode se mehanizmi procjene uticaja i urađeno je nekoliko studija evaluacija ekosistemskih usluga, kaže Drobnjak.
Ona navodi i da su identifikovane subvencije koje su štetne za biodiverzitet, a koje se najviše odnose na dio urbanizacije, zatim infrastrukture, i električnu energiju.
-Do 2020. organi vlasti, poslovni sektori i interesne strane na svim niovima su preduzeli korake za postizanje, ili su implemetirali planove za održivu potrošnju i proizvodnju, a najznačajni iskorak jeste osnivanje Ekofonda, čime se predviđa rješenje sistema finansiranja. Kada govorimo o gubitku staništa, kroz projekat Nature 2000 se aktivno radilo na mapiranju staništa, do sada je mapirano 14 odsto teritorije. Jedan do glavnih problema jesu požari, kao i preimenovanje korišćenja zemljišta. Mjere koje se odnose na zaštitu osjetljivih morskih staništa su sadržane u Zakonu o morskom ribarstvu. Kada su u pitanju invazivne vrste, postoji napredak, ali mjera nije dovoljno razrađena- kaže Drobnjak.
Ona ističe da su u toku proglašenja tri nova zaštićena područja, kao i tri nova zaštićena područja u moru. Spriječeno je izumiranje ugroženih vrsta, uz jaku aktivnost NVO sektora, poput Centra za zaštitu i proučavanje ptica, koji je obavio popis faune ptica, navodi Drobnjak.
Dodala je da se podstiče učešće lokalnog stanovništva u upravljanju zaštićenim područjima, koje je definisano kro socio-ekonomske forume.
U posljednjem poglavlju je, kako ističe Drobnjak, ažuriran profil države sa novim informacijama o stanju biodiverziteta – stanju, vrstama, promjenama koje su se desile između dva izvještajna perioda.
U govoru o izvještaju uključili su se predstavnici Njemačke organizacija za razvojnu saradnju (GIZ), koji su istakli da će dostaviti komentar u pisanoj formi do 7. juna.
-Drago nam je da ste uspjeli da u kratkom roku prikupite sve podatke, nijesam sigurna da li je Ministarstvo dalo svoje informacije po pitanju ribarstva, u cilju poboljšanja stanja ribarstva na Skadarskom jezeru – kazali su iz GIZ-a.
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma odgovorili su da su bili u komunikaciji sa Ministarstvom poljoprivrede, ali nijesu dobili potpune informacije, pa bi sve dodatne bile korisne.
Na konsultacijama govorili su i predstavnici Centra za istraživanje i zaštitu ptica, koji su uputili pohvale zbog prikupljanja podataka i izrade izvještaja u kratkom roku.
-Ono na šta ćemo staviti akcenat u pisanom komentaru, jeste tehnička strana izvještaja – najavili su iz CZIP-a.
Til Dieterich, ekspert u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, iznio je da stav da na mapi u Izvještaju nijesu predstavljeni svi regionalni parkovi. Ana Pavićević-Rakčević iz Ministarstva održivog razvoja i turizma objasnila je da su u Izvještaju uključeni svi regionalni parkovi koji su već proglašeni, ali na mapi nijesu prikazani oni čija je procedura proglašenja u toku, budući da granice još uvijek nijesu jasno definisane.
Pavićević-Rakčević je kazala da je ovaj Izvještaj rađen u kratkom vremenskom roku, ali je u njemu dat presjek situacije u Crnoj Gori, budući da su njime obuhvaćene sve sektorske politike, programi, i planovi koji postoje u našoj zemlji.
-Htjela bih da se zahvalim svim ekspertima na predanom i ažurnom radu. Javne konsultacije pomogle su nam da steknemo bolju sliku o svijesti javnosti po pitanju biodiverziteta u Crnoj Gori, i nažalost taj nivo svijesti je nizak u našoj zemlji. Dakle, svi moramo raditi na podizanju svijesti građana o ovom pitanju, i u skladu sa Konvencijom, raditi na uključivanju svih aktera, počevši od lokalnih zajednica, mladih, nevladinih organizacija, vladinih institucija i privrednih subjekata – zaključila je Pavićević-Rakčević.
D. Markuš
Foto: B. Šekularac