PREPORUKA ZDRAVLJE

STIGAO ODGOVOR: Zašto čokoladom rješavamo probleme

Foto: belchonock / depositphotos

Iako naš mozak čini samo dva odsto ukupne tjelesne težine, taj važni organ troši polovinu naših dnevnih potreba za ugljenim hidratima, a glukoza mu je najvažnije gorivo.

Pod akutnim stresom mozgu treba oko 12 odsto više energije nego u normalnim okolnostima, zbog čega mnogi posežu za slatkim zalogajem.

-Ugljieni hidrati su za organizam najbrži izvor energije. Na kognitivnim testovima ispitanici pod stresom prije jela imali su prilično loše rezultate, ali se njihov učinak poboljšao nedugo nakon konzumiranja hrane – kaže dr Akim Peters, dijabetolog i naučnik koji se bavi istraživanjem mozga na Univerzitetu Luebek, a prenosi portal “Scientific American”.

Kad smo pod stresom, raste nivo hormona kortizola, a imamo potrebu za šećerom jer ako ga konzumiramo raste nivo drugog hormona – serotonina, koji smiruje i opušta. Na taj način organizam traži sredstvo za opuštanje. Šećer pokreće centar za zadovoljstvo i nagradu u mozgu na isti način kao da vam se neko osmjehne ili čak kao da ste zaljubljeni.

Ali u hipotalamusu se nalaze i regulatori koji djeluju kao svojevrsni čuvari. Kada registruju da mozgu nedostaje glukoze, oni blokiraju protok informacija. Upravo zato, čim mozak pokaže potrebu za energijom posežemo za ugljenim hidratima, čak i ako je ostatak tijela njima dobro snadbjeven.

Da bi što bolje shvatili povezanost i odnos između mozga i ugljenih hidrata, dr Peters i njegove kolege su u dva navrata anketirali 40 ispitanika. Prvo su od učesnika zatražili da pred strancima održe desetominutni govor, a tokom drugog eksperimenta oni nisu morali da javno govore. Na kraju svake sesije izmjerena im je koncentracija hormona stresa kortizola i adrenalina u krvi.

Istovremeno, obezbijeđen im je švedski sto s hranom. Primijećeno je da su učesnici eksperimenta koji su držali govor prije nego što su posegnuli za hranom sa švedskog stola bili pod većim stresom, te su kasnije prosječno jeli dodatna 34 grama ugljenih hidrata, u odnosu na period u kojem nijesu morali da drže govor.

Ako osoba tokom poslijepodneva ima potrebu za čokoladom, naučnici savjetuju da jede manje količine slatkog kako bi se ostalo u formi i zadržalo dobro raspoloženje.

Potreba za slatkim nerijetko se javlja na poslu jer su ljudi u takvom okruženju često pod stresom, pa njihov mozak ima povećanu potrebu za energijom.

Kada neko ne jede, a osjeća glad, mozak počinje da koristi glukozu iz organizma, namenjenu mišićnim ćelijama i procesu metabolizma masnoća, pa se zbog toga luči više hormona stresa. Ne samo da se zbog takvog stanja pojedinac osjeća loše, već se dugoročno kod njega povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara ili depresije. Istovremeno, mozak štedi na drugim funkcijama, ali se smanjuje koncentracija.

Naučnici kažu da čak i novorođene bebe imaju izraženu sklonost ka slatkišima. S obzirom na to da je njihov mozak znatno veći u poređenju s njihovim malim tijelima, bebama je potrebno mnogo energije, koju dobijaju kroz majčino mlijeko, koje sadrži mnogo šećera.

S vremenom, naša sklonost ka slatkišima se smanjuje, ali nikada ne nestaje u potpunosti, čak ni u odraslom dobu. Koliko će ona dugo trajati varira od osobe do osobe, a čini se da zavisi i od životnih okolnosti. Istraživanja su pokazala da su osobe koji su imale vrlo stresno djetinjstvo sklonije konzumaciji slatkiša kasnije u životu.

Kod nekih osoba mozak ne dobija energiju iz tjelesnih rezervi, čak ni kad postoji dovoljno masnih zaliha. Najznačajniji uzrok tome je hronični stres. Kako bi osigurali da im mozak ne bude bez energije, takve osobe uvek moraju da jedu dovoljno hrane. Često je jedini način da se prekine s takvim prehrambenim navikama – trajni odlazak iz stresnog okruženja.

I premda su mnogi među nama strogi prema sebi jer jedu previše slatkiša i ugljenih hidrata, uzrok takvoj potrebi nije uvijek nedostatak samokontrole, pa se pojedincima preporučuje dublji uvid u način života i analiza stresnih situacija.

Jednom kad se otkrije uzrok stresa, prehrambene navike i potrebu za slatkim moguće je izmijeniti.

 

Izvor: B92