Proljeće je doba godine u kojem, usljed buđenja vegetacije i velike koncentracije polena, veliki broj ljudi pati od simptoma sezonskih alergija.
Evropska akademija za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI) iznijela je podatak da više od 150 miliona Evropljana pati od hroničnih alergijskih bolesti, i da je ta cifra u porastu. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u našoj zemlji broj novoevidentiranih pacijenata sa dijagnozama poput kijavice, kontaktnog alergijskog zapaljenja kože, koprivnjače i drugih nepovoljnih dejstava je 13. 410.
O alergijama, njihovim simtomima i prevenciji, za Montenegro magazin govori doktorica Katarina Mitrović, spec. ORL i subspec. alergologije.
Ona ističe da najčešći simptomi alergije obuhvataju svrab očiju, nosa, ušiju, grla i kože, sa pojačanom sekrecijom iz nosa i otežanim disanjem, kao i obično suvi kašalj, a nekada i promjene po koži. Simptomi se obično javljaju sredinom februara, ili početkom marta i traju do kraja juna.
Doktorica napominje da se u slučaju pojave alegije, najbolje javiti ljekaru. Za smanjenje tegoba izazvanih alergijom, dr Mitrović savjetuje izbjegavanje izlaganju alergenima.
-Alergija predstavlja jaku reakciju organizma na stimulus, hiperosjetljivost koja može dovesti do različitih oboljenja u zavisnosti kojim patofiziološkim mehanizmom je posredovana. Stimulusi koji izazivaju alergije označavaju se kao alergeni, a najbrojniji su polen, kućna prašina, grinje, dlake životinja, njihovi sekreti i ekskreti, proteini hrane i insekata – objašnjava dr Mitrović.
Prevencija
Prevencija se, ističe doktorica, može ostvariti na tri nivoa.
Primarnom se sprječava mogućnost pojave alergije, a aktivnosti koje idu tome u prilog su izbjegavanje pušenja i izlaganja duvanskom dimu, naročito u trudnoći i ranoj mladosti, izbjegavanje vlage u mjestu boravka i smanjivanje izlaganja spoljnim zagađivačima, dojenje do šestog mjeseca života i izbjegavanje čvrste hrane do četvrtog mjeseca života, poručuje doktorica.
Druga linija odbrane su savremeni farmaceutski proizvodi kojima je moguće spriječiti alergijske reakcije, uprkos osjetljivosti na alergene.
– To obuhvata sljedeće aktivnosti: tretirati ekcem sistemskom terapijom u cilju sprječavanja respiratorne alergije, tretirati alergijski rinitis kako ne bi došlo do pojave astme, smanjiti izloženost alergičnih osoba alergenima – pojašnjava Mitrović.
Tercijarna, koja sprječava dalju progresiju simptoma nakon što se bolest već manifestovala, podrazumijeva da osobe koje pate od alergija treba da smanje izloženost alergenima i upotrebljavaju adekvatne ljekove.
Dr Mitrović kaže da je, u slučaju pojave alergija, najbolje obratiti se ljekaru. Preporučljivo je smanjivanje izloženosti alergenima, i eventualno korišćenje ljekova kako bi se smanjili dominatni simptomi kao što su svrab očiju i nosa i pojačana sekrecija iz nosa.
Alergija – bolest mlađih ljudi
Najčešće simptome alergijskog rinitisa na području Mediterana izazivaju poleni trava, masline i korova iz grupe niskog rastinja, kaže Mitrović.
Simptomi se obično javljaju sredinom februara, ili početkom marta i traju do kraja juna. Ovo je okvirni period, napominje doktorica, jer simptomi i znaci bolesti zavise od uslova sredine i klime, kao i trenutnog stanja organizma pacijenta.
Ona upozorava da se alergija može javiti i kod starijih ljudi koji ranije nijesu imali sličnih tegoba.
-Osoba se „senzibiliše“ na određeni alergen, nastaje reakcija organizma kojom se stvaraju antitijela koja čekaju momenat kada će osoba ponovo doći u kontakt sa istim alergenom da bi pokrenuli reakciju kojom se oslobađaju supstance koje izazivaju simptome alergije – kazala je doktorica.
Ona ističe da su alergije ipak mnogo češće kod mlađih ljudi, te da se javljaju kod svakog trećeg djeteta, i svakog petog odraslog čovjeka.
-Broj oboljelih raste, najvažniji faktori rizika su nasljedne sklonosti i faktori sredine, odnosno okruženje koje mi nazivamo novi “zapadni način života”. U pitanju je stil života kao u modernim porodicama sa malo članova domaćinstva, malo infekcija, okruženje u sterilnim uslovima i moderna ishrana, sa malo svježeg voća i povrća, naročito voća i povrća gajenog bez hemijskih dodataka – zaključuje doktorica.
D. Markuš