MAGAZIN PREPORUKA

BURAN ŽIVOT RUSKOG GENIJA: Stvari koje nijesmo znali o Lavu Tolstoju

Lav Tolstoj je jedan od najvećih ruskih književnika svih vremena, otkrivamo zašto je bio u sukobu s ruskom pravoslavnom crkvom, koji mu je bio najveći porok, kao i koja scena iz njegovog ljubavnog životna je našla mjesto u djelu “Ana Karenjina”.

Bio je grof

Roditelji Lava Tolstoja pripadaju starim ruskim aristokratskim porodicama.

Njegov djeda po majci, princ Nikolaj Volkonski, bio je član suda Katarine Velike i ruski ambasador u Berlinu, dok je Tolstojev djeda po ocu, grof Ilija Tolstoj, bio guverner Kazanja, mjesta koje se pamti kao lokacija poraza Ivana Groznog.

Zanimljiva prosidba

Iako su iz Bersove porodice željeli da Tolstoj oženi njihovu najstariju ćerku, Lizu, njega je više privlačila srednja ćerka Sofija.

Sofija je u svom dnevniku zabilježila da je Tolstoj kredom na stočiću ispisao početna slova njoj nepoznatih riječi i pitao ju je šta misli da ona simbolizuju.

To nijesu bila samo dva ili tri slova poput M.M. (Marry me), već više od deset.

Međutim, Sofija je tvrdila da je odmah razumjela o čemu je riječ, a interesantno je da ova scena opisana i u djelu Ana Karenjina, kada Levin prosi Kiti drugi put.

Lični doživljaj Krimskog rata kao inspiracija za “Rat i mir”

Tolstojev bogat, detaljan opis vojne borbe u “Ratu i miru” je pojačan njegovim ličnim iskustvima. Prvo je služio kao artiljerijski oficir na Kavkazu, a kasnije se borio u opsadi Sevastopolj tokom Krimskog rata i bio je unaprijeđen u čin poručnika zbog izuzetne hrabrosti. Uprkos što je cijenio moć vojske i doživljaj borbe, znao je da vojna karijera nije za njega, pa je ubrzo podnio ostavku.

Prokockao je veliki dio porodičnog nasljedstva

Tolstoj je u mladosti živio raskalašnim životom i intenzivno se kockao, posebno tokom vremena kada je bio vojni oficir.

Ovaj porok ga je primorao da 1854. godine za 5.000 rubalja proda glavni dio kuće na imanju, koje je naslijedio od svog djeda po majci. Do 1855. godine prokockao je svih 5.000 rubalja.

Pravio je cipele

Tolstoj je odrastao mučen privilegijom svog nasljeđa i veoma se interesovao za seoski životni stil i kulturu, što je kulminiralo pravljenjem cipela na tradicionalni seoski način od like: tanke trake od brezine kore ili lipe. Nije bio naročito dobar u tome, ali ih je svakako nosio.

Ruska pravoslavna crkva ga je ekskomunicirala

Tolstoj je vjerovao u ideale hrišćanstva, ali je prezirao organizovanu religiju, za koju je mislio da je kontradiktorna učenju Isusa. Nakon oštre satire licemjerja i korupcije zvaničnika ruske pravoslavne crkve u svom poslednjem djelu, Vaskrsenju, crkva ga je ekskomunicirala 1901. godine.

Iako su mnogi smatrali da će mu ovo uništiti ugled i popularnost budući da je bio strastveni kritičar režima, desilo se upravo suprotno – postao je popularniji i cijenjeniji.

 

Izvor: buka