Djelovi metalnih konstrukcija na dalekovodima širom Crne Gore, kao i sve zamijenjene konzole proizvod su rada zaposlenih u bravarskoj radionici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Za dobru efikasnost u radu radionice, koja posluje u okviru Sektora za održavanje, presudno je iskustvo.
-Bravarska radionica se, zbog toga, može pohvaliti nemjerljivim doprinosom koji ima u procesu razvoja elektrodistributivne mreže. To je težak posao, ali zaposleni ne pitaju za radno vrijeme kada okolnosti to zahtijevaju – naglasili su u CEDIS-u.
Bravarska radionica postoji od 1964. godine i u njoj su se od nastanka obavljali poslovi izgradnje i rekonstrukcije elektroenergetske mreže. U CEDIS-u ističu da je bravarska radionica najzaslužnija za izgradnju mreže u državi, a bila je i nosilac procesa u vrijeme kada Crna Gora nije bila elektrificirana, naročito u prvim decenijama elektrifikacije.
-Izradom stubova za dalekovode urađenih u radionici, značajno je pokrivena elektromreža u Crnoj Gori. Za potrebe radio-difuznih centara, sa prvih pet stubova u bravarskoj radionici, 1995. godine potekli su prvi signali mobilne telefonije u Crnoj Gori – naveli su u CEDIS-u.
Dugogodišnji poslovođa bravarske radionice Vasilije Pekić sjeća se izgradnje elektroenergetske mreže u Crnoj Gori.
-Ovdje se radilo sve, od 35-kilovoltne mreže i objekata nižeg naponskog nivoa, do elemenata velikih dalekovoda, portala, trafostanica i ostalog za potrebe mreže. Ponosni smo što se u radionici mogu izraditi i prilagoditi metalni elementi neophodni za funkcionisanje distributivne mreže – naveo je Pekić.
On dodaje da su dalekovodi proizvedeni u bravarskoj radionici naročito prepoznatljivi u srednjem i južnom dijelu Crne Gore.
Pekić ističe i da im često stižu zahtjevi iz regiona koje CEDIS-ova bravarska radionica ispunjava.
-Ne postoji element energetske mreže koji se ovdje ne može napraviti – poručio je Pekić, dodajući da kod većih problema na mreži, pogon odradi skoro cijeli posao izrade novih elemenata havarisanog dijela mreže.
Nevrijeme koje se dogodilo 10. januara u Baru, kako dodaje Pekić, prouzrokovalo je pad 11 stubova na dalekovodima 35-kilovolti Sutomore-Đurmani i 35-kilovolti Đurmani-Čanj.
Šef Službe za podršku održavanju i mehanizaciju Margita Miljanić objašnjava da su tom prilikom havarisane etaže i modifikovani elementi stubova su izrađeni za par dana.
-U cilju preventivnog održavanja, na 35-kilovoltnim dalekovodima, od 2010. godine zamijenjena je dotrajala konstrukcija novom. Zamjenjeno je oko 350 stubova. Što se tiče 10 kilovoltne mreže, u istom periodu sanirano je 950 stubova – rekla je Miljanić.
Ona ističe da se i svi ukradeni djelovi energetskih objekata proizvode u bravarskoj radionici.
-Svjedoci smo svakodnevnih krađa elemenata dalekovoda i trafostanica koji mogu dovesti do nestabilnosti elektroenergetskog sistema i dovesti u opasnost živote počinilaca i građana naročito kada je riječ o krađi vrata trafostanica zbog kojih one ostaju nezaštićene i predstavljaju potencijalnu opasnost – ukazala je Miljanić.
Kako je istakla, obiman je posao proizvesti te djelove sistema, jer njihova izrada zahtijeva terenski rad, pravljenje predmjera i ugradnju.
-Zbog toga, apelujemo na nesavjesne građane da to ne rade, a oni koji primijete da su trafostanice otvorene, odmah prijave slučaj dežurnim službama CEDIS-a – zaključila je Miljanić.
Pekić ističe da je tim bravarske radionice čine kvalifikovani bravari, metalostrugari, farbari i zaposleni zaduženi za ispomoć. On pominje i vrhunskog majstora Ivicu Spaića, koji posjeduje neosporne kvaliteta za sve bravarske poslove.
-Tu je i Saljo Seratlić neprevaziđen u prenosu datih crteža na metal gdje je potrebna visoka preciznost. Među ostalim bravarima treba pomenuti dobre radnike koji su duže zaposleni u pogonu Sašu Mugošu, Fahrudina Huremovića, Milorada Dašića, Slavka Perunovića, Nikolu Markovića i Blaža Vujovića – naveo je Pekić.
Njegovi zaposleni su jednoglasni da bez Pekićevog pregalaštva, marljivosti i pouzdanosti, rad u radionci ne bi bio dobro organizovan i u prijateljskoj atmosferi.
Izvor: Dnevne novine