U Crnoj Gori se svakodnevno dijagnostikuju novi slučajevi oboljelih od dijabetesa, a registrovano je između 50 i 60 hiljada dijabetičara, kazao je internista endokrinolog u Kliničkom centru (KCCG) Đorđije Krnjević.
Krnjević je kazao da svaki deseti ili 11 stanovnik ima jedan vid poremećene glikoregulacije.
On je, povodom Dana borbe protiv dijabetesa, koji se obilježava danas, rekao da edukacija oboljelih od dijabetesa i potencijalnih pacijenata o prevenciji i načinu liječenja te bolesti mora biti sprovodjena na svim nivoima, počev od škole i ostalih vaspitnih organizacija, zdravstvenih intitucija od primarnog do tercijarnog nivoa, medija i sredstava javnog informisanja.
-Mi moramo još dosta da radimo na prevenciji i liječenju dijabetesa, kako bismo se adekvantno uhvatili u koštac sa tom najčešćom hroničnom nezaraznom bolešću savremenog svijeta- poručio je Krnjević.
Krnjević je kazao da je broj oboljelih od dijabetesa u konstantnom porastu, kako na globalnom nivou tako i Crnoj Gori.
-Svakodnevno se dijagnostikuju novootkriveni dijabetičari, tako da se ukupan broj dijabetičara u Crnoj Gori kreće izmedju 50 i 60 hiljada, odnosno skoro svaki deseti ili 11 stanovnik ima jedan vid poremećene glikoregulacije – rekao je Krnjević.
Prema njegovim riječima, nasljedni faktori često igraju glavnu ulogu u pojavi dijabetesa. Sklonost za dijabetes, kako je naveo, prenosi se direktno na potomke, a ispoljavanje same bolesti može da zavisi i od drugih činilaca u toku života. To je, kako je objasnio Krnjević, razlog zašto se šećerna bolest ne pojavljuje obavezno kod svih potomaka oboljelih.
On je kazao da je gojaznost jedan od vodećih dijabetogenih faktora.
Prema riječima Krnjevića, o tome svjedoči činjenica da je oko 60 odsto odraslih dijabetičara gojazno.
Krnjević je rekao da, za razliku od naslednog dijabetesa, postoje oboljenja i stanja u toku kojih se šećerna bolest javlja kao komplikacija. U pitanju su, kako je naveo, hronični alkoholizam, upale ili karcinom pankreasa, različiti endokrini poremećaji, hemohromatoze i virusna oboljenja. Krnjević je dodao da se šećerna bolest kao komplikacija može javiti i zbog uzimanja nekih ljekova i hemijskih agenasa.
-Tu najčečće spadaju ljekovi iz grupe kortikosteroida koji se primjenjuju kod reumatskih bolesti, hroničnih oboljenja disajnih puteva, nekih bubrežnih i kožnih oboljenja i različitih alergijskih stanja- naveo je Krnjević.
Savremeni koncept liječenja dijabetesa, kako je objasnio, podrazumijeva osim promjena životnih navika i upotrebu ljekova novije generacije.
“Medju njima se izdvajaju ljekovi iz inkretinskog koncepta I SGLT2 inhibitori i upotreba savremenih insulinskih analoga najnovije generacije”, precizirao je Krnjević.
On je rekao da, iako se radi o veoma skupim preparatima, svi se nalaze na pozitivnoj listi Republickog Fonda za zdravstvo i dostupni su svim pacijentima besplatno, uz preporuku endokrinologa koji prate te pacijente. nje”, zaključio je Kavarić.
Izvor: Mina