Od porodice i prijatelja do stranaca u tramvaju i poznatih osoba s malih ekrana, ljudi prepoznaju nevjerovatnih 5.000 lica, objavili su naučnici nakon prve sprovedene studije takve vrste.
Iako su ljudi veći dio svoje istorije živjeli u malim društvenim grupama, to se posljednjih vjekova znatno promijenilo.
Naučnici sa univerziteta u Jorku istraživanjem su otkrili da ljudske sposobnosti prepoznavanja omogućavaju procesuiranje na hiljade lica koje susrećemo u modernom društvenom okruženju ili ih viđamo na televiziji.
-Navikli smo svakog dana da po licima prepoznajemo prijatelje, kolege, poznate ličnosti i mnoge druge – kaže psiholog Rob Dženkins s jorškog univerziteta.
-Ali niko dosad nije ustanovio koliko zapravo lica znamo – dodaje Dženkins.
Zato su on i njegove kolege zatražili od učesnika studije da popišu što je moguće više lica iz svojih privatnih života.
Zatim su napravili isto s osobama koje prepoznaju, ali lično ne poznaju.
Potom su im prikazane hiljade fotografija slavnih osoba i morali su da odgovore koje prepoznaju.
Raspon u broju lica kojih su učesnici uspjeli da se prisjete ili ih prepoznaju bio je veliki, otprilike od hiljadu do deset hiljada.
-To znači da prosječna osoba prepoznaje oko 5.000 lica. Čini se da nam isti mentalni aparat kojim prepoznajemo desetine ljudi omogućuje da ih prepoznamo hiljade – kazao je Dženkins.
Naučnici smatraju da bi ta brojka, polazište za prvi ljudski ,,facijalni vokabular”, mogla da pomogne u razvoju softvera za prepoznavanje lica kakvi se sve više koriste na aerodromima i pri istragama zločina. Naučnicima bi ovo istraživanje moglo da pomogne i da bolje razumiju slučajeve zamjene identiteta.
Dženkins kaže da nije nemoguće da neki ljudi mogu da nauče kako da upamte i prepoznaju neograničen broj lica, pod uslovom da imaju dovoljno prakse. Kao argument pritom naglašava da mozak ima gotovo neograničen kapacitet za učenje riječi i jezika. Ograničenja u tom smislu predstavljaju samo učenje, praksa i motivacija.
Raspon broja lica koje su učesnici istraživanja uspjeli da prepoznaju daleko nadmašuje evolucijske potrebe, jer su ljudi hiljadama godina upoznali jedva nekoliko desetina osoba u svojim životima.
Dženkins kaže da nije jasno zašto smo razvili tu sposobnost.
-Možda je to još jedan slučaj pretjerivanja kakve često vidimo u prirodi – ističe on.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Najnoviji komentari