Policija tvrdi da se čuje plač preživjelih pod ruševinama. Most je pao na tržne centre, fabrike i stambene zgrade. Oko 300 vatrogasaca je uključeno u akciju spasavanja, a kao pomoć pri pronalasku stradalih koriste se i psi tragači. Potraga se neće prekidati ni tokom noći. Naselje ispod auto-puta je evakuisano.

Vatrogasci su tokom prethodne noći pretraživali mjesto urušavanja nadvožnjaka, provjeravajući ima li osoba koje su zatrpane pod ruševinama.

-I dalje pokušavamo da izvučemo preživjele iz ruševina – rekla je Alesandra Bući, službenica policije u Đenovi. Za sada je 16 osoba hospitalizovano, od kojih je deset u kritičnom stanju.

-Most se iznenada srušio sa svim što na njemu nalazilo. Bio je to zaista apokaliptičan prizor, nisam mogao da vjerujem svojim očima – rekao je bajker Alesandro Menja, koji se našao na mjestu događaja.

Vijadukt Morandi je pušten u promet 1967. nakon četiri godine gradnje. Nazvan je po projektantu, inženjeru Rikardu Morandiju, dug je 1.182 metra i niz godina je meta kritika zbog svoje problematične konstrukcije, pišu italijanske novine Corriere della Sera, koje dodaju da se urušio možda upravo zbog toga.

Neki očevici tvrde da se urušio uslijed udara groma.

Zamjenik ministra saobraćaja Edoardo Risi poručio je da ne mogu živjeti sa infrastrukturom izgrađenom tokom 1950-ih i 60-ih godina.

Vijadukt koji prolazi iznad tržnih centara, fabrika, stambenih zgrada, željezničke pruge Đenova-Milano i rijeke Polcevera, dio je auto-puta A10 i bio je tema rasprava inženjera zbog velikih troškova održavanja koji su u jednom trenutku prijetili da prestignu  troškove izgradnje, zbog čega su neki čak zahtijevali da se on sruši i sagradi novi.

Reuters piše da je most obnovljen prije dvije godine, a menadžer auto-puta istakao je da su u vrijeme kolapsa trajali radovi učvršćivanja njegovih temelja, te da je vijadukt bio pod stalnim nadzorom.

Iz italijanske vlade su kazali da je urušavanje vijadukta pokazalo Italiji da je potrebno ulagati više u obnovu istrošene infrastrukture, ignorišući i ograničenja budžeta koja nameće EU ukoliko je potrebno.

-Trebalo bi da se zapitamo je li poštovanje tih ograničenja budžeta važnije od bezbjednosti italijanskih građana. Očito za mene nisu – rekao je potpredsjednik vlade i ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini.

Obećao je Italijanima da će istrajati u pronalaženju odgovornih za tu katastrofu, “jer nije prihvatljivo na taj način umrijeti u 2018. godini”.

Izvor: Agencije