Hrskava tekstura i slatki ukus šargarepe omiljeni su kod odraslih ali i djece koja vole zdravu ishranu. Dostupna je u našim prodavnicama tokom cijele godine, a po svojoj hranljivoj vrijednosti šargarepa zauzima jedno od prvih mjesta među korjenastim povrćem.

Energetska vrijednost joj se kreće od 45 kilokalorija na 100 grama. Ubjedljivo je najveći izvor karotenoida od svog povrća. Karotenoidi imaju povoljan uticaj na smanjenje vjerovatnoće za dobijanje raka bešike, grlića materice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka.

To je zasluga fitonutrijenta falkarinola koji je također prisutan u šargarepi.

Karotenoidi iz šargarepe povoljno djeluju na regulaciju nivoa šećera u krvi. Samo jedna šargarepa dnevno može prepoloviti vjerovatnoću dobijanja raka pluća kod pušača. Ovo povrće bogato je vitaminima i mineralima, sadrži natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum, selen, jod i željezo. Sadrži i provitamin A (beta karoten), vitamine B, C, D, E, K i folnu kisjelinu. Beta karoten se u jetri pretvara u vitamin A. Kuvanjem se beta karoten ne uništava, tako da je hranjiva vrijednost očuvana i šargarepa se zato ne mora konzumirati samo u svježem stanju.

Šargarepa se ističe vrlo kvalitetnim bjelančevinama, iako ih sadrži u malim količinama. Značajan je izvor antioksidanasa koji štite krvne sudove od djelovanja slobodnih radikala i poboljšavaju vid, naročito noću. Izvor je posebnih vrsta vlakana koje smanjuju nivo holesterola u krvi.

Blagotvorni efekti šargarepe ogledaju se u sprječavanju infekcije očiju, grla, krajnika, sinusa i respiratornih organa. Pored toga, jača kosti, suzbija anemičnost, blagotvorno djeluje na rad jetre. Zbog svega navedenog, šargarepu je uvijek korisno dodati jelu makar u malim količinama.

Kada kupujete šargarepu, birajte čvrstu i glatku. Izbjegavajte ispucale, mlitave i gumenaste korijene. Tanje šargarepe su manje slatke od debljih jer je većina šećera u šargarepi koncentrisana u njenom jezgru.

Šargarepa je povrće koje se dugo može čuvati u frižideru, a trik je u tome da smanjite količinu vlage koju ona gubi. Stavite je na dno frižidera umotanu u papirnu kesu ili ubrus, kako se vlaga ne bi zadržavala na njoj. Tako se obično čuva oko dvije nedjelje.

Šargarepu držite odvojeno od jabuka, breskvi i drugog voća i povrća jer će u suprotnom postati gorka. Ako kupujete šargarepu sa listovima, prije ostavljanja u frižider odrežite listove da ne bi brzo uvenula.

Ako pri rezanju primijetite da je jezgro zelenkasto, prije jela ili kuvanja izrežite taj dio jer je on gorak.

Vjerovatno ste primijetili da šargarepa kuvanjem postaje slađa, a to je zato što se tada rastvaraju vlakna, čime slatki ukus dolazi do izražaja. Kuvanjem se, međutim, gube ostali vitamini, pa zato u tome nemojte pretjerivati.

Kao salata šargarepa se rjeđe upotrebljava, vjerovatno zbog neznanja, a veoma je ukusna kada se izrenda sa jabukama i cveklom. Možete je dodati u gotovo svaku salatu u rendanom obliku. Takođe je veoma pogodna za pravljenje pirea kada je kuvanu dodate u kuvan krompir pa sve ispasirate i dodate začine. Pire je tako mnogo ukusniji. Ruska salata? Ne valja bez šargarepe! Imate li blender? Ubacite nekoliko šargarepi, dodajte mlijeko i banane i napravite šejk za doručak.

Izvor: avaz.ba