SLAJDER ZDRAVLJE

DR LJILJANA ŽIŽIĆ: Gojaznost djece poprima epidemijski karakter

 

 

Gojaznost u Crnoj Gori ne čine više pojedinačni slučajevi već je dobila epidemijski karakter kod djece uzrasta osnovne i srednje škole. Najveći problem u ishrani maloljetnika u Crnoj Gori jeste veliki i dostupan izbor brze hrane, kao i neredovno uzimanje obroka, poručila je nutricionistkinja i dijetetičarka prim dr Ljiljana Žižić. 

Ona ukazuje na to da stariji adolescenti prespavaju doručak,  a večeraju prilično kasno hranu koja je prazna ali kalorijski bogata.

Najveći problem je, kako dodaje, to što djeca izbjegavaju hranu koja čini osnovne principe zdrave ishrane jer nijesu više pod isključivom kontrolom majke, a brza hrana lako prelazi u naviku u ishrani.

-Užina u školi je dopunski, a ne prvi obrok. To je jedna od prvih grešaka.Velik broj objekata brze hrane u blizini škola omogućavaju djeci da zamijene glavne obroke, a to su doručak i ručak. Još jedan veliki problem jeste izbjegavanje fizičke aktivnosti. Nedovoljna fizička aktivnost, intezivno korišćenje telefona i kompjutera, uz hranu koja je energetski i kalorijski jača nego što djeca potroše u svakodnevnim fizičkim aktivnostima- kazala je dr Žižić.

Dr Žižić naglašava da sa takvim predispozicijama djeca u Crnoj Gori već u osnovnoj školi imaju kardio-vaskularnih, dijabetskih i drugih zdravstvenih problema.

Dr Ljiljana Žižić

-To je prije 20, 30 godina bilo nezamislivo. Loša ishrana, dugo sjedjenje, nedostatak fizičke aktivnosti i sokovi. Da, sokovi su jedan od većih problema jer su puni sakrivenih ogromnih količina šećera. Bijelo brašno, šećeri, so nijesu dobri. To je uvod u buduće hronične bolesti-kazala je ona.

Kako dodaje, sa zdravom ishranom se počinje od prvog dana, sa završetkom dojenja i uvođenjem kašica u ishrani bebe. Najbitnije je ne uvoditi odmah slatko, već raznovrsno i što kraće pasirati kako bi se beba navikla na različite ukuse.

Opšte smjernice čini raznovrsna ishrana. Tu su sedam osnovnih grupa namjernica. Žitarice, ali ne vrući, bijeli hleb, meso i riba, mlijeko i mliječni proizvodi , voće i povrće i povremeno zdravi slatkiši. Danas, kako kaže dr Žižić, nutricionistička nauka koristi modifikovanu piramidu ali u osnovi su slične.

Jedan od najvećih problema u ishrani na našim prostorima je izbjegavanje voća i povrća. Od povrća je ustaljen krompir, pasulj i kupus. Ali dr Žižić napominje da blitvu, šargarepu, tikvicu, karfiol.., ljudi sve manje koriste.

-Nema protektivne, tj zdrave hrane, već hrane rizika koja služi samo za taloženje sala i masnoća-kaže naša sagovornica.

Primjer Engleske odličan

U Engleskoj je nedavno donešena nova reglutiva kojom se ograničava reklamiranje brze hrane, prodaja gaziranih pića maloljetnicima i zabranjuje smještanje slatkiša kod kase u marketima. Prema tamošnjim procjenama, svako treće dijete je prehranjeno i pregojazno.

Dr Žižić podržava ovakve stavove i dodaje:

-Odličan plan. Slatkiši na kasi, koji su obavezno na nekoj akciji, a dostupni djeci jako loše utiču na njihove navike u ishrani. U Engleskoj su odavno uveli jednu pravu svar koja direktno utiče na zdravu ishranu djece školskog uzrasta. Zabranili su objekte brze hrane na udaljenosti od 300 metara u odnosu na škole. To su situacije kada dijete podliježe nezdravoj ishrani i na kojima treba raditi-navodi ona.

Doktorka podržava i ideju školskog obroka. Jer, kako kaže, dijete neće nikada samoinicijativno uzeti integralnu kiflu.

-To je odlična inicijativa dopunskog obroka i treba raditi na tome da se taj obrok još više unaprijedi a ne da se ukine. Jako podržavam i ono što rade u vrtićima. Naročito u podgoričkim. Djeci se uključuju zdrave namirnice koje se ne koriste u njihovoj porodičnoj ishrani. U početku ih odbijaju, ali se kasnije naviknu na ukus- kazala je dr Žižić.

Akcionim planom sve predviđeno

Prema Akcionom planu za ishranu 2017-2018.  Ministarstva zdravlja Crne Gore državni organi trebalo bi preduzeti mjere koje smanjuju ukupni uticaj na djecu svih oblika reklamiranja hrane visokog sadržaja energije, zasićenih masti, trans masti, šećera i soli. Osigurati adekvatne mjere za nezavisno praćenje i procjenu da li su ovi ciljevi postignuti,  regulative za smanjenje reklamiranja hrane za djecu bogate kalorijama, zasićenim mastima, trans mastima, šećerima i soli,  ekonomske mjere.., a u cilju promovisanja zdravije hrane, vodeći računa o vulnerabilnim grupama.

Ministarstvo zdravlja je 2008. godine izradilo Strategiju za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolest. Master planom razvoja zdravstva u Crnoj Gori u periodu 2015- 2020. godine, prepoznati su osnovni strateški ciljevi, koji se odnose na izbjegavanje prijevremene smrtnosti, smanjenje obolijevanja od vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, unaprjeđenje kvaliteta života i izbjegavanje posljedične invalidnosti.

 

M.S.

 

 

 

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *