Nedavno su mediji prenijeli vijest da je u Poljskoj stupio na snagu zakon prema kome prodavnice neće raditi nedjeljom, odnosno ova zabrana će se najprije primjenjivati dvije nedelje u mjesecu, a propisano je da se poveća na tri nedjelje u 2019. godini i na kraju sve nedelje u 2020. godini, izuzev u nedeljama pred Vaskrs i božićne praznike.
Sagleda li se situacija po tom pitanju u Crnoj Gori gdje nedjeljom mnoge prodavnice rade, onda se nadležnima, odnosno Ministarstvu ekonomije, Uniji slobodnih sindikata Crne Gore i Uniji poslodavaca Crne Gore, postavlja pitanje kako je to uređeno zakonom i da li je moguće da nam normativa Poljske u ovom slučaju bude uzor. Ono što je interesantno jeste da su nam iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore kazali da nam nije potrebna inicijativa za donošenje novog zakona po uzoru na poljski, jer je ,,našim radnim zakonodavstvom to već propisano”.
Problem
– Problem je u nepoštovanju tih normi i posvećenosti nadležnih institucija kada je u pitanju njihova implementacija… Prilikom izmjena i dopuna Zakona o radu koje su stupile na snagu u decembru 2013. godine predstavnici USSCG izdejstvovali su da se, kada je u pitanju sedmični odmor, u zakon unese odredba u kojoj se eksplicitno navodi da se sedmični odmor koristi nedjeljom – rekla je predsjednica Sindikata radnika trgovine Crne Gore Vesna Milonjić – Aleksić.
Smatrali su, kako dodaje ona, da će primjenom te odredbe najvećem broju zaposlenih u Crnoj Gori biti omogućen sedmični odmor nedjeljom, kao dan porodičnog okupljanja.
– Međutim, do toga nije došlo, jer institucije sistema nisu insistirale na implementaciji ove odredbe – rekla je.
Poštovanje privatnog vremena zaposlenog od strane poslodavca je, priča ona, preduslov za dostojanstven rad i život, a poštovanje tog prava predstavlja standard u razvijenim zemljama.
-Ovo pravo, kazali su iz USSCG, zaposlenih je posebno ugroženo u oblasti trgovine i ugostiteljstva gdje imamo više od 40.000 zaposlenih sa izuzetno niskom stopom sindikalnog organizovanja, što veliki broj poslodavaca koristi na način što im drastično uskraćuje ova prava- kazala je ona.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri dobijaju žalbe radnika zbog toga što moraju da rade i nedjeljom, navodi da s obzirom da u ovoj djelatnosti imaju veoma nizak stepen sindikalnog organizovanja, nemaju potpun uvid u kršenje prava na sedmični odmor.
– Iz straha od revanšizma zaposleni ne smiju pojedinačno da se obrate nadležnim institucijama i sindikatu za zaštitu ovog prava. No, i pored toga, Uniji slobodnih sindikata Crne Gore obraćaju se zaposleni koji se žale na nemogućnost ostvarivanja ovog prava insistirajući na anonimnosti, a Unija se u njihovo ime obraća za postupanje nadležnim institucijama. U brojnim predmetima na takav način uspjeli smo da izdejstvujemo zaštitu prava zaposlenih – rekla je ona.
Kao što se, kako smatraju u USSCG, ne poštuje odredba u kojoj je eksplicitno navedeno da se sedmični odmor koristi nedjeljom, ista situacija je ,,i sa pravom zaposlenih na slobodan dan u dane državnih i drugih praznika koje se,takođe, uskraćuje velikom broju zaposlenih“.
-Ništa nije promijenila ni činjenica što je USSCG svojom kampanjom uspjela da izdejstvuje dopunu Zakona o državnim i drugim praznicima kojim su precizirani uslovi pod kojima poslodavci mogu da dobiju dozvolu za rad u dane praznika….No i pored toga, upravo voljom i nečinjenjem institucija, ovaj zakon se ne primjenjuje, jer Ministarstvo ekonomije, kao nadležno ministarstvo, već skoro pet godina odbija da donese podzakonski akt – istakla je naša sagovornica.
Ministarstvo
Iz Ministarstva ekonomije nijesmo dobili konkretan odgovor na pitanje koje se tiče usvojenog zakona u Poljskoj, odnosno nijesu komentarisali navode USSCG da u crnogorskom zakonu postoji odredba koja jasno navodi da se sedmični odmor koristi nedjeljom, ali da se ona ne sprovodi. Iz ovog resora su, međutim, prokomentarisali optužbe USSCG koje se tiču toga što se ne primjenjuje Zakon o državnim i drugim praznicima. Kazali su da su se, nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o državnim i drugim praznicima, u skladu sa kojim je trebalo urediti kriterijume i pravila za izdavanje dozvole za rad u praznične dane, susreli sa brojnim problemima.
-Problemi se, između ostalog, odnose na tumačenje prirode djelatnosti, tehnologije rada i neprekidnog rada, tumačenje djelatnosti od javnog interesa, zatim nadležnosti za izdavanje dozvole, s obzirom na broj privrednih subjekata koji mogu podnijeti zahtev za izdavanje dozvole, raznorodnost djelatnosti kojima se oni mogu baviti, te činjenicu da Ministarstvo ekonomije nije nadležno za pitanje iz velikog broja oblasti u kojima posluju privredni subjekti koji mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvola za rad u dane praznika – istakli su.
Takođe, kako su dodali, Ministarstvo ekonomije je stava da se podzakonskim aktom ne mogu uređivati prava i obaveze građana i drugih subjekata, odnosno uslovi za obavljanje određenih djelatnosti. Kažu da je potrebno utvrdili nadležnosti organa koji odlučuju u postupcima u slučaju žalbi na odluke, s obzirom na to da je Ustavom izričito određeno da se navedeno može uređivati samo zakonom.
-Ministarstvo ekonomije smatra da je potrebno pokrenuti inicijativu za izmjene važećeg Zakona, kako bi se stvorili neophodni uslovi za donošenje pravinika kojim bi se definisalo kod kojih privrednih društava ili drugih oblika obavljanja privredne djelatnosti priroda djelatnosti ili tehnologija rada zahtijeva neprekidan rad, te uvelo pravo žalbe, s obzirom da se prema važećem Zakonu na odluku o odbijanju izdavanja dozvole za rad u dane praznika može pokrenuti jedino upravni spor pred nadležnim sudom – rekli su.
Dijalog
Iz Unije poslodavaca Crne Gore, međutim, saopštili su stav koji se tiče poljskog zakona ocjenjujući da bi takav predlog smatrali legitimnim.
– Ali bi takva inicijativa morala biti posmatrana u mnogo širem kontekstu od onog na koji bi se prihvatanje iste konkretno odnosilo. Naime, smatramo da bi razmatranje takvog predloga bilo objektivno i svrsishodno samo ako bi se odvijalo u duhu društvenog dijaloga predstavnika privrede, zaposlenih i Vlade, uvažavajući pri tome prvenstveno ekonomsko stanje, stanje privrede i poslovni ambijent, kao i socijalne prilike u Crnoj Gori – kazao je Filip Lazović, savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore.
Ukazao je, takođe, na zakonski okvir koji u našoj zemlji reguliše pitanja državnih i vjerskih praznika, kao i pravila o „prenošenju“ neradnog dana ukoliko se određeni državni praznik kalendarski podudari sa nedjeljom, koji ne poznaje uporedna praksa zemalja Evropske unije, koja nam je kao društvu strateški pravac i sa čijim pravilima i principima treba da se se „nose“ i naši privrednici.
-Pitanja vezana za dnevne, sedmične i godišnje odmore zaposlenih uređena su Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorima koji se odnose na svakog poslodavca i zaposlenog u Crnoj Gori. Shodno pomenutim propisima, jasno je definisan minimum prava na odmor koje ima svaki zaposleni, a samim tim i obaveza poslodavca da mu obezbijedi uživanje tog prava, bilo da se radi o odmoru između dva radna dana, u toku radne nedjelje ili o godišnjem odmoru – rekao je Lazović.
Osim toga, kako dodaje, Zakon o radu predvidio je i to da, ukoliko priroda i organizacija posla ne dozvoljava da nedjelja bude neradan dan, odnosno da se sedmični odmor ne može koristiti nedjeljom, poslodavac je zaposlenom dužan obezbijediti drugi dan u nedjelji za korišćenje sedmičnog odmora.
-U Crnoj Gori postoji zakonski okvir koji zaposlenima omogućava prava na korišćenje odmora, kao i mehanizam zaštite tih prava- zaključio je Lazović.
N.Đ.