U središtu Švedske akademije – tijela koje dodijeljuje Nobelovu nagradu – dogodio se nezapamćen skandal 2006. godine koji je tek sada, dijelom zahvaljujući #MeToo pokretu, izašao na vidjelo.
Naime, francuski fotograf Žan-Klod Arno optužen je da je prije 12 godina uhvatio za zadnjicu švedsku prijestolonasljednicu, princezu Viktoriu. Švedske novine Svenska Dagbladet navode da je o incidentu posvjedočilo bar troje ljudi.
Jedna od svjedokinja kaže da je neko iz princezine pratnje na silu maknuo Arnoovu ruku.
– Jedna od žena u pratnji princeze Viktorije bukvalno se bacila naprijed i odgurnula Arnoa – rekla je Eba Vit-Bratstrem.
Kraljevska porodica nije komentarisala slučaj, ali su izdali saopštenje u kojem daju podršku #MeToo pokretu.
Arno, suprug bivše članice Akademijinog savjeta za dodjelu Nobelove nagrade za književnost, više je puta optužen za nedolično ponašanje, no on je sve optužbe odbacio.
Skandal je doveo do čitavog talasa ostavki u Švedskoj akademiji te otvorio niz pitanja o tome hoće li ove godine uopšte biti održana dodjela Nobelovih nagrada za književnost.
Organizacija je na udaru kritika zbog načina na koji se postavila vezano uz navodno Arnoovo seksualno uznemiravanje princeze. Inače, Arno je muž bivše članice Akademije, pjesnikinje Katarine Frostenson.
U novembru prošle godine 18 žena inspirisanih #MeToo pokretom javno je optužilo Arnoa za seksualno uznemiravanje. Neki od tih događaja, zbili su se u samoj zgradi Akademije.
Akademija je glasala protiv uklanjanja gospođe Frostenson iz 18-članog savjeta Akademije, što je pak dovelo do ostavke tri njena člana – Klasa Ostergrena, Kjela Espmarka i Petera Englunda.
Tehnički oni ne mogu podnijeti ostavke na svoje pozicije koje su doživotne, ali mogu da odbiju da učestvuju u Akademijinim aktivnostima.
Nedugo nakon njih, sa svoje je pozicije odstupila i direktorica Akademije, profesorica Sara Danius.
– Ovo je već prilično uticalo na Nobelovu nagradu, to je velik problem – rekla je Danius.
Od izbijanja skandala, ukupno je šest članova savjeta podnijelo ostavke.
Ostavke članova savjeta dovode u pitanje održavanje dodjele Nobelovih nagrada za književnost. Preostalih 11 članova već su raspravljali o otkazivanju dodjele koja je trebalo da bude održana u oktobru.
Član Akademije Per Vestberg rekao je da će uručenje nagrada možda biti odloženo.
– Akademija će se javnosti obratiti saopštenjem u kojem će biti jasno rečeno hoće li se dodjela biti održana ove ili će biti odgođena za iduću godinu. U drugom slučaju, u oktobru 2019. godine biće dodijeljene dvije nagrade.
Očekuje se da će odluka biti objavljena u četvrtak. Ako se desi, to će biti prvi put od Drugog svjetskog rata da Akademija nije dodijelila Nobelovu nagradu za književnost.
Izvor: jutarnji.hr