ART PREPORUKA

MNE MAGAZIN I CNP NAGRAĐUJU: Osvojite karte za predstavu ,,Zimska bajka”

Foto: Duško Miljanić

MNE magazin i Crnogorsko narodno pozorište nagrađuju dva čitaoca sa po dvije karte za večerašnju predstavu ,,Zimska bajka”, po tekstu Vilijema Šekspira, u režiji Dina Mustafića (20 sati, Velika scena Crnogorskog narodnog pozorišta).
Dva čitaoca koja prva pošalju mail na [email protected] dobiće po dvije karte za predstavu „Zimska bajka“.
O predstavi
– Koje je prevlađujuće iskustvo vremena nakon onoga što je još preostalo od nedovršene istorije? Da li smo je doživjeli? To iskustvo pogrešno se naziva nostalgijom za minulim vremenom. Nostalgija je uvijek nalik pastoralnoj slici sjećanja na ono što se dogodilo nekad. Zlatno doba Aboridžini su zvali stanjem alcheringa. U njemu se živjelo ispunjeno. Bogovima je pripadalo božansko, ljudima čovječno, životinjama životinjsko. Melanholija je, pak, bliska žaljenju za prošlošću. Šekspir se u ovom komadu bavi posljedicama pogrešnih odluka – to je svojevrsna ,,studija mogućnosti iskupljenja”, ali i trajnih posljedica pogrešnih odluka koje mogu uništiti porodice, društvene zajednice, donijeti veliku istorijsku štetu, nepopravljivu za potonje generacije.
,,Zimska bajka” je tragikomična priča iz dva dijela. U prvom kralj Sicilije Leont izgubi razum, učini zlo prema prijatelju iz djetinjstva, kralju Bohemije Poliksenu, čiji je jedini grijeh ljubaznost prema supruzi kralja Leonta. To otvara tragični početak. Mi pratimo izvornu strukturu komada kao dva teksta koji su po raspoloženju dijametralno suprotna dijela; tragična priča s početka, u drugom dijelu ima komični potencijal sa srećnim krajem. Tragediji prvoga dijela kontrapunktira fantazmagoričnost drugog, tek kao dodatno sredstvo isporučivanja još jedne duboko emotivne priče koja, povratkom protagonista i njihovih potomaka, u drugim okolnostima, na Siciliju, utiče u onu prethodnu, s vremenskim razmakom od šesnaest godina, da bi se, na kraju, sve završilo simboličnom mogućnošću novog početka. Naš završetak nije srećan, kako je moguć? Ne vjerujem u novi početak, jer vrijeme koje je prosuto ne može se vratiti, nadoknaditi, nije moguće loše učinjeno korigovati. Naše iskustvo obavezuje nas da podijelimo sa publikom saznanje o svijetu koji je poražen kada ima suspenziju slobode izbora i djelovanja. Svaka autokratija mora biti prepoznata, demontirana, prokazana kao opasna jer unesrećuje pokoljenja i iza sebe ostavlja duhovnu i civilizacijsku pustoš. Ne napušta me godinama osjećaj praznine, poraza, gubitka, snažan je… Tako je to, poslije svih događaja na Balkanu činilo mi se da je cijeli jedan život poništen mojoj generaciji. Mislim da se to, da je bilo volje i pameti, nije smjelo dogoditi sa ovako strašnim posljedicama. Onaj ko ne vjeruje u militantno objavljeni napredak, u svijest o slobodi na frontu budućnosti, ne može biti drugo nego melanholičar. Svijest o izgubljenosti proizlazi iz jasnog saznanja o vremenu koje postoji samo kao vrijeme potrošene prošlosti – kaže Dino Mustafić o komadu.
U predstavi igraju: Zoran Vujović, Žana Gardašević Bulatović, Slaviša Čurović, Srđan Grahovac, Jelena Nenezić Rakočević, Dejan Ivanić, Aleksandar Gavranić, Andrea Mugoša, Ana Vučković, Danilo Čelebić, Nikola Perišić, Slavko Kalezić, Gojko Burzanović, Dragan Račić, Julija Milačić, Jelena Minić, Radmila Čolić, Mirko Vlahović, Stevan Radusinović, Srđan Tošković, Smiljana Martnović, Anđelija Rondović, Jovan Dabović, Filip Đuretić i studenti specijalističkih studija studijskog programa Gluma u kasi red.prof. Branimira Popovića – FDU Cetinje: Marko Todorović, Vanja Jovićević, Milica Šćepanović, Anđela Radović i Vukan Pejović.
Dramaturškinja predstave je Željka Udovičić Pleština, scenograf Dragutin Broz a kostimografkinja Tijana Todorović. Muziku je radila Vjera Nikolić, scenski pokret i koreografiju Nada Vukčević, scenski govor Dubravka Drakić, asistentkinja režije je Radmila Čolić, asistentkinja kostimografije Marta Garčević a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović.
Muzički tim, uz Vjeru Nikolić čine: Mladen Nikčević, Ivan Peković, mr Tatjana Krkeljić i mr Mladen Popović.

kud duga