Glumac, pisac i producent Božidar Smiljanić preminuo je u subotu rano ujutro u dobi od 81 godinu. Tužnu vijest na Facebooku je podijelio sin Mitja, takođe glumac.
– Agonija nije dugo trajala, od 28.3. do jutros u 3 sata i 5 minuta. 7. aprila 2018. umro je moj otac. Ovo je video koji je pušten dok je primao nagradu za životno djelo na Pula film festivalu 2017. RIP tata. Danas i sjutra zamarat ću vas njegovim životom, radom i scenama iz njegovih filmova. Božidar Smiljanić (glumac, pisac, pjesnik, muž i otac) 20.09.1936.-07.04.2018. – napisao je Mitja na engleskom jeziku.
Smiljanić je glumačku karijeru je počeo kao 16-godišnjak u filmu ..Sinji galeb” Branka Bauera. Glumu je studirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je kasnije i predavao, a od 1957. do 1973. bio je stalni član ansambla dramskog kazališta Gavella.
Od 1978. do 1984. bio je stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Nedavno je ostvario zapažene uloge u ,,Ustavu Republike Hrvatske” Rajka Grlića i dokumentarno-igranom filmu Žige Virca ,,Houston, imamo problem!”.
Glumio je i u kultnim serijama ,,Kuda idu divlje svinje”, ,,Kapelski kresovi”, ,,Velo misto” i drugima, a ne treba zaboraviti ni uloge u filmovima ,,Bitka na Neretvi”, ,,Kozara”, ,,Putovanje u Vučjak”, ,,100 minuta slave” i ,,Ljudožder vegetarijanac”.
Prepoznatljiv je bio prije svega po markantnom glasu, jasnoj dikciji te besprijekornoj akcentuaciji, svejedno je li riječ o hrvatskom književnom idiomu ili o nekome od svjetskih jezika koje je s lakoćom svladavao i uvjerljivo izgovarao u stranim produkcijama. Stoga ne čudi da je Smiljanić našao zapaženo mjesto u podjelama reditelja raznih razdoblja.
Prošle je godine dobio nagradu Vladimir Nazor u kategoriji filmske umjetnosti za životno djelo.
Objavio je roman ,,Svi hrvatski kolovozi”, pisao je zapažene eseje (,,Biti, ili ne biti glumac : zapisi o nezahvalnoj profesiji”) i niz drugih promišljanja u djelima ,,Šašavi rječnik hrvatskoga kazališnog žargona”, ,,Šašavi rječnik čudnih riječi : sve što ste htjeli znati o hrvatskoj sceni, a niste se usudili pitati”, a naročito je vrijedan njegov prilog hrvatskoj akcentuaciji u djelu ,,Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika”.
Izvor: jutarnji.hr