U Crnoj Gori je više od polovine mladih, uzrasta od 15. do 24. godine, probalo alkohol u prethodnoj godini zbog čega je potrebno povećati njegovu cijenu i sprovoditi snažniju kontrolu prodaje i reklamiranja, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Specijalista socijalne medicine u IJZ, Ljiljana Golubović je na pres konfereciji povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. aprila, predstavila rezultate Nacionalnog istraživanja o kvalitetu i stilu života stanovništva Crne Gore za prošlu godinu, koje je, kako je pojasnila, IJZ realizovao u saradnji sa MONSTAT-om.
– Istraživanje je pokazalo da je među svim odraslim, od 15. do 64. godine, 64 odsto je pilo alkohol, a njih 50 odsto je pilo alkohol u prethodnih godinu. U uzrastu od 15. do 34. godine, po kriterijumima upotrebe alkohola ikad u životu, i u prethodnih mjesec, za nekoliko procenata je alkohol više pilo žena – pojasnila je Golubović.
Ona je kazala da svaka osoba koja pređe granice prihvatljivog pijenja alkohola, postaje izložena socio-ekonomskim posljedicama – osudi, gubitku posla, nemogućnosti zaposlenja, stigmi, kao i problemima u porodici.
– Ekstenzivno pijenje je potrošnja 60 ili više odsto grama čistog alkohola, što je pet ili šest standardnih pića u jednoj prilici, ili barem jednom mjesečno. Istraživanje je pokazalo da je, među svim odraslim, njih 66 odsto pilo alkohol na ovaj način, preko 68 odsto mladih, a 67 odsto najmlađih – poručila je Golubović.
Prema njenim riječima, pijenje alkohola u jednoj prilici izaziva akutne posljedice i najveće štete po zdravlje, kao što su trovanje alkoholom, povrede i nasilje.
– Istraživanja su pokazala da su najučinkovitiji oblik borbe protiv opijanja maloljetnika visoka cijena alkohola i njegova nedostupnost. Istraživanja u razvijenim državama su pokazala da je visoka cijena alkohola i snažna kontrola prodaje neuporedivo učinkovitija nego edukacija o prevenciji – ocijenila je Golubović.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević, kazala je da je alkoholizam medicinski i socijalni problem, jer se, kako je pojasnila, doživljava kao socijalno prihvatljivo ponašanje i dio kulturnog nasljeđa.
– Trebalo je da prođu vijekovi da se shvati da alkoholizam nije loša navika, nego ozbiljna psihijatrijska bolest i najzastupjenija bolest zavisnosti. On predstavlja jedan od najozbiljnijih rizičnih faktora za zdravlje stanovništva, a takođe utiče na rast broja ubistava i samoubistava – pojasnila je Drešević.
Ona je istakla da alkohol predstavlja jedno od deset uzroka smrtnosti, kao i da je značajan problem upotreba alkohola bez klasičnih simptona zavisnosti.
– O razmjerama štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori ne možemo govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, zatim o količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, i slično – ocijenila je Drešević.
Prema njenim riječima, procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola.
– S obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na oko 120 hiljada ljudi u Crnoj Gori – poručila je Drešević.
Ona je kazala da je istraživanjem Instituta za javno zdravlje utvrđeno da je 59 odsto mladih od 15. do 24. godine, probalo alkohol, i to 51 odsto u zadnjih godinu dana.
– Važno je istaći da ne postoji razlika prema polu onih koji su ikad u životu pili alkohol, 64 odsto organskih muškaraca i 63 odsto organskih žena. Muškarci najviše piju pivo, žene vino, a žestoka pića podsjednako piju i muškarci i žene – pojasnila je Drešević.
Prema njenim riječima, multisektorskim djelovanjem se preduzimaju mjere kojima se zabranjuje prodaja alkohola maloljetnicima, reklamiranje alkoholnih proizvoda, a insistiraće se, kako je pojasnila, na daljem povećanju cijene alkoholnih pića.
– Formiran je Nacionalni savjet za prevenciju i kontrolu hroničnih oboljenja, kojim predsjedava premijer, a članovi su ministri nadležnih resora. Njegov zadatak je da bezbjedi sve preduslove da naši građani žive zdravo i u zdravom okruženju – poručila je Drešović.
Ona je podsjetila da je usvojen Akcioni plan za alkohol krajem prošle godine, kojim je predviđeno i formiranje Nacionalnog koordinacionog savjeta za alkohol, u čijem su sastavu, kako je kazala, predstavnici iz zdrastvenih institucija, Instituta za javno zdravlje, kao i nevladinog sektora.
– Rješenje ovog problema leži u povezanosti sektorskih politika i multisektorskoj saradnji, na nacionalnom i lokalnom nivou, gdje svako od nas ima važnu ulogu – poručila je Drešović.
Predstavnica CAZAS-a, Sanja Šišević, kazala je da crnogorski zakonodavni okvir za alkohol ima kvalitetne komponente, ali se problem odnosi na njihovu implementaciju i sprovođenje, a posebno, kako je istakla, kada su u pitanju maloljetnici.
– Istraživanje iz maja, koje je CAZAS sproveo u saradnji sa Svjetskom zdrastvenom organizacijom, je pokazalo da je u 100 posto uzorka alkohol prodat maloljetnim licima, bez obzira na udaljenost marketa od škola, bez obzira na doba dana – poručila je Šišević.
Prema njenim riječima, potrebno je dodatno unaprijediti kontrolu implementacije zakona i pravilnika o prodaji i cijeni, ali i reklamiranje alkohola.
– Utvrđeno je da je, u toku 24 sata, na četiri televizije u Crnoj Gori emitovano 109 reklama vezano za alkohol, u svim periodima dana, uključujući i onaj namijenjem djeci najmlađeg uzrasta. Nije rijetko i da se bilbordi nalaze u dvorištima škola, koji dodatno osnažuju sliku da je alkohol društveno prihvatljiv – ocijenila je Šišević.
Ona je poručila da je najveći izazov promijeniti kulturnu svijest društva o alkoholu, u čemu najveću ulogu imaju porodice i roditelji mladih ljudi.
Izvor i foto: PR Centar