ART PREPORUKA

ART: Preminuo pisac Aharon Apelfeld

Foto: Jwh at Wikipedia Luxembourg

Čuveni izraelski romanopisac i dobitnik Nagrade Izrael za književnost Aharon Apelfeld umro je danas u 86. godini, prenosi Beta.

Rođen je u Bukovini, tada u Rumuniji a danas Ukrajini, u asimilovanoj jevrejskoj porodici koja je sebe smatrala evropskom, a ne naročito jevrejskom, navode izraelski mediji i dodaju da su mu, s druge strane baka i djed, bili religiozni Jevreji.

Uoči holokausta, kada su Njemci ušli u region, deportovan je zajedno sa ocem u nacistički koncentracioni logor nakon što mu je majka ubijena. Apelfeld je kao 12-godišnji dječak pobjegao iz radnog logora i proveo narednih nekolko nedjelja tumarajući po šumama i tražeći zaklon, dok na kraju nije počeo da radi kao kuvar za pripadnike Crvene armije u Bugarskoj, navodi izraelski sajt i24njuz.

Poslije rata i nakon teškog putovanja kroz Evropu i kratkog boravka u Italiji, sam se 1946. uselio u Palestinu koja je tada bila pod mandatom Velike Britanije. Tek godinama kasnije ponovo se sastao sa ocem pošto je pronašao njegovo ime na listi Jevrejske agencije.

Studirao je hebrejsku književnost i literaturu na jidišu na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu i nakon završetka studija počeo da objavljuje poeziju i kratke priče 1950-ih godina. Mnogi su ga smatrali najistaknutijim živim piscem na hebrejskom, iako je taj jezik naučio tek kao tinejdžer.

Njegova prva knjiga ,,Dim” objavljena je 1962. godine, a poslije je objavio još bezmalo 50 knjiga koje su prevođene na dvadesetak jezika. Holokaust je bio centralni motiv njegovih djela, mada je u intervjuu za list Harec 2015. godine izjavio: ,,Ja nisam pisac holokausta”, ne željeći da bude definisan samo po tome.

Apelfeldovi najčuveniji romani su ,,Cili” (1983), priča u mladoj djevojci lutalici, ,,Bandenhajm 1939” (1979), priča o asimilovanim Jevrejima koji napuštaju Poljsku na početku holokausta, i ,,Laiš” (1994), o siročetu koje dolazi u ,,Obećanu zemlju”.

Dobitnik je mnogih književnih nagrada, uključujući nagradu Brener 1975. i Bialik 1979. Nagradu Izrael za književnost dobio je 1983. Takodje je počasni doktor Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu, Univerziteta Tel Aviv i američkog Brendajsa, a bio je i počasni član Američke akademije umjetnosti i nauka.

Veliki američki pisac Filip Rot, takodje jevrejskog porijekla, opisao je Apelfelda kao ,,raseljenog pisca raseljene fikcije koji je od raseljenja i dezorijentacije učinio jedinstvenu temu po svom nahođenju”.

Predsjednik Izraela Ruven Rivlin je povodom smrti Apelfelda napisao na Tviteru da su on njegova supruga Nehama ,,vrlo žalosni zbog odlaska našeg voljenog pisca”. Ministratvo kulture je izdalo saopštenje u kome je navelo da se klanja povodom ,,odlaska pisca diva Apelfelda”.

Ministarka kulture Miri Regev rekla je da je Apelfeld ostavio Izraelce sa svim pisanim uspomenama koje se odnose na jevrejski svijet, ostavio ih sa pričama o životu koje će ostati uvek sa njima kao dio nacionalnog ličnog sjećanja.

Najnovija Apelfeldova knjiga ,,Nedoumica” objavljena je u septembru prošle godine. Mnoga Apelfeldova dela zasnovana su na njegovom životu jer je sjećanja transformisao u fikciju, kako je izjavio za britanski Indipendent 2012. godine.

– Ja ne pišem sjećanja, ja koristim djeliće soptvenog iskustva – rekao je on.

Apelfeld je živeći Jerusalimu pisao u kafeima i tu je naviku zadržao do kraja života.

– Samo u kafeu u Jerusalimu ja osjećam slobodu imaginacije. To je moja početna tačka, to je mjesto odakle polazim i gdje se vraćam – napisao je on.

Bilješke tog plodnog pisca, uključujuči i one na salvetama i papirićima, knjige i rukopisi čuvaju se na Univerzitetu Ben Gurion u Negevu, gdje je predavao tokom većeg djela karijere.

Izvor: Beta.rs

kud duga