DRUŠTVO SLAJDER

ANA NIVES RADOVIĆ, DIREKTORICA TO KOTOR: U našem gradu nema potrebe izmišljati legende za turiste

Ana Nives Radović

Prva godina koju budem provela upravljajući Turističkom organizacijom biće posvećena planiranju, pregovaranju, traženju najboljih mogućnosti i najpouzdanjih partnera za saradnju, s akcentom na promotivne aktivnosti, kako bi se u narednim godinama obezbijedila stabilna osnova za rezultate koji se ne mogu postići u kratkom roku, rekla je za MNE magazin direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Nives Radović.

Ona je, odgovarajući na pitanje kakve rezultate njenog rada možemo da očekujemo nakon, recimo, jednogodišnjeg upravljanja Turističkom organizacijom kazala da će se, naravno, određeni pomaci vidjeti za mnogo kraće vrijeme.

-Ali, moj cilj nije da napravim ishitrene, nagle promjene, jer su efekti takvih poteza kratkog daha, već da uspostavim čitavu mrežu aktivnosti koja će omogućiti dalji razvoj ponude i rast prihoda – kazala je ona.

Nedavno ste počeli da obavljate funkciju direktorice Turističke organizacije. Što Vas je motivisalo da prihvatite ovu funkciju?

-Upravljati turističkom organizacijom grada u kojem se nalazi više od 60 odsto kulturne baštine Crne Gore za mene koja sam deceniju i po provela poslujući u okolnostima u kojima su se konstantno preplitale finansijska i umjetnička komponenta bilo je izuzetno motivišuće. Sam poziv da prihvatim ovaj posao razumjela sam i kao priliku da stečeno znanje i međunarodno iskustvo prenesem u aktivnosti koje mogu biti korisne za moj grad i ono po čemu je najprepoznatljiviji – kulturi i turizmu, odnosno njihovom međusobnom odnosu, nastojeći da se u ovoj sferi povećaju prihodi, ali da sve ipak ne klizne u puku komercijalizaciju kulturnog blaga, već da mu novac bude podrška.

Koji su to ključni mehanizmi za poboljšanje statusa Kotora?

-Da bi se govorilo o statusu Kotora neophodno je naglasiti o kojoj kategoriji je riječ. Ukoliko govorimo o njegovoj poziciji među turističkim destinacijama onda govorimo o izuzetno popularnoj destinaciji koja taj status treba da zadrži. Ali, da bi bilo tako neophodno je konstantno raditi na unapređenju iskustva gostiju, prateći potrebe savremenog turiste i prepoznajući trendove koji u ovoj oblasti postoje te sve to uvrstiti u turističku ponudu tako da se istovremeno sačuva harmonija sa onim što su ključna obilježja grada, ali i napravi promjena u odnosu na ono što su posjetioci do sada imali priliku da vide i dožive. Ukoliko, međutim, govorimo o položaju grada na kulturnoj mapi onda su očuvanje, rad na poboljšanju i promovisanju kulturnog naslijeđa ključni mehanizmi da tu budemo prepoznatljiviji. Kotor je grad u kojem zaista nije potrebno izmišljati legende za turiste, jer samo stotinu njegovih najprepoznatljivijih istorijskih spomenika prati dobro poznata priča čiju vjerodostojnost potvrđuju arhivski spisi. Iako su ove priče godinama inspirisale umjetnike širom svijeta, Kotor tek treba da postane prepoznatljiv po svemu što u njemu može biti dio filmske scenografije, kao i velike pozorišne, ali i likovne scene. Taj proces zahtijeva veliko vrijeme planiranja, pažljivo promišljanje o odabiru onih sa kojima se takvi projekti realizuju, kao i velika finansijska ulaganja, no ma koliko neki ciljevi danas izgledali daleki, nisu nedostižni.

Na kojima problemima trenutno radite? Planirate li da valorizujete još neke lokalitete u Kotoru?

-Nikada ono čime prihvatim da se bavim ne nazivam problemom, već izazovom. Kotor, ovakav kakvog sam ga zatekla nakon dugogodišnjeg boravka van grada i zemlje, svakako zaslužuje unapređenje u svim segmentima, naročito onim koja će mu omogućiti dugoročnu finansijsku održivost. Nažalost, godinama unazad neki prioriteti vezani za očuvanje kulturnih dobara nisu bili prepoznati i zbog toga je dio njih, počevši od gradskih zidina, ali i brojnih građevina u veoma lošem stanju. Sa druge strane postoji ogroman potencijal da se oni valorizuju, no za to su potrebna sredstva, a njih je moguće obezbijediti kroz naplatu ulaznica i slično, što znači da je neophodno izaći iz začaranog kruga nedovoljnog ulaganja u nedovoljno valorizovano naslijeđe. Zahvaljujući spremnosti Opštine Kotor i Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora da konačno budu opredijeljena sredstva za sanaciju bedema, ali i za ulaganje u obnovu drugih spomenika kulture o kojima se dugo nije vodilo računa pronaći ćemo način da kroz naplatu ulaznica ne samo vratimo uloženi novac, već i da se obezbijedi stabilan izvor prihoda za vrijeme koje dolazi.

Štand Crne Gore u Londonu

Turistička organizacija Kotor se i ove godine, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, predstavila na sajmu u Londonu. Kakva ponuda je, zapravo, predstavljena i je li ,možda, tom prilikom sa nekim ugovorena određena vrsta saradnje?

-Sajam u Londonu je u znatno manjoj mjeri izlagačkog karaktera, budući da je riječ o B2B sajmu, odnosno onom koji omogućava susrete zainteresovanih strana da pregovaraju o mogućnostima saradnje, postignu dogovore i potpišu ugovore o realizaciji budućih projekata. Nakon nešto više od 30 sastanaka, seminara i radionica kojima sam imala priliku da prisustvujem tokom trodnevne posjete ostvareni su kontakti sa brojnim budućim partnerima u domenu promocije i unapređenja kotorske turističke ponude. Sajam u Londonu bio je prilika za razmjenu iskustava sa predstavnicima turističkih destinacija koji se suočavaju sa pojavama i trendovima koje prepoznajemo u Kotoru, ali i za potpisivanje ugovora o saradnji sa National Geographic magazinom, avio-kompanijom EasyJet, kao i najavu zajedničkih aktivnosti sa vodećim ponuđačima usluga u ovoj oblasti, a sve u skladu sa onim što neće opteretiti naš budžet, već doprinijeti na njegovom uvećanju.

Seminari i radionice na sajmu

Ovo je bila i prilika da se sazna koje sve zahtjeve od neke destinacije od nas mogu imati različiti tur-operatori i agencije, tako da se mnogi od njih mogu shvatiti i kao smjernice za dalje djelovanje, a one koje bih izdvojila među najvažnijima su prilagođavanje turističke infrastrukuture osobama sa invaliditetom te stvaranje što bogatijeg sadržaja za djecu.

OSI u fokusu agencija i tur operatora

Iz kojih krajeva svijeta najčešće dolaze gosti i izletnici i koliko u prosjeku potroše novca?

-Struktura gostiju se drastično mijenja i skoro da ni o kojem brojnijem dolasku ne možemo govoriti u kontekstu onoga što je dominantno. Distribuiranje promotivnog materijala kreiranog na 19 svjetskih jezika, čiji broj za narednu godinu treba da bude povećan na 25, pokazuje da turisti sa nekih, naročito azijskih tržišta tek otkrivaju Kotor i Crnu Goru, ukazujući nam kuda bi trebalo dalje usmjeravati promotivne aktivnosti. Takođe, vanpansionska potrošnja novca varira u zavisnosti od platežne moći gostiju u kojoj nema prenaglašene kategorije. Ovogodišnje ankete pokazuju da je dnevni prosjek oko 40 eura po osobi, čemu u prilog ide činjenica da izuzetno veliki broj prodavnica suvenira ili ugostiteljskih objekata sa veoma sličnom ponudom dobro posluje uprkos brojnoj konkurenciji.

Za doček Nove godine organizovaćete dvodnevni rok spektakl. Šta sve očekuje posjetioce u tom periodu i  hoće li, možda, moći da obezbijede i povoljniji smještaj?

-Osim dvodnevnog programa u duhu rok muzike, tokom kojih će nastupiti Partibrejkersi, Električni orgazama, light Under the Black Mountain, Rambo Amadeus, Letu štuke, Disciplin A Kitschme, Obojeni program, Stray Dogg, Let 3 i Veliki prezir, u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“ organizuje se niz programskih sadržaja koji uključuju nastupe gradske muzike, klapa, dječjeg hora, pjevačkog društva, tribute benda, klasične muzike, svirki na trgovima, a sve to uz bogatu prepoznatljivu gastro ponudu u skladu sa običajima i tradicijom. Poseban akcenat stavljamo na Dječju novu godinu 30. decembra, nakon koje slijedi koncert Massima Savića u organizaciji kotorskog Kulturnog centra. Kada je riječ o cijenama noćenja, kako se praznici budu približavali, a uticaj odnosa ponude i tražnju na cijenu bude činio svoje, povoljnosti će važiti samo za one koji sobu ili apartman u hotelskom ili privatnom smještaju budu obezbijedili na vrijeme.

N.Đ.