DRUŠTVO PREPORUKA

IJZCG POVODOM SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV SIDE: Pravilnim odlukama do zdravlja

Foto: unaids.org

Svjetski dan borbe proiv AIDS-a obilježava se širom svijeta sa ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanja solidarnosti prema oboljelima, uticaja na smanjenje stigme diskriminacije i skretanja pažnje na opasnosti koje donosi rizično ponašanje.
Prema procjenamaUNAIDS-a na kraju 2016. godine je sa HIV-om živjelo oko 36,7 miliona ljudi. Tokom 2016. godine 1,8 miliona novoinficirano HIV-om, a od posljedica AIDS-a umrlo je milion ljudi.
U Crnoj Gori od početka epidemije 1989. godine do kraja 2016. godine, registrovano je ukupno 228 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 106 (46,5%) osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 122 je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti. U istom periodu 48 osoba je umrlo od AIDS-a. Najveći broj HIV infekcija (77,6%) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije (85% slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa (dominira homoseksualni ili biseksualni kontakt). U 2016. godini u Crnoj Gori registrovana su 34 nova HIV/AIDS slučaja (od toga je 7 bilo u stadijumu AIDS-a). U istom periodu, jedna osoba je umrla od AIDS-a.
HIV (Virus Humane Imunodeficijencije) je virus koji se vezuje i uništava imune ćelije organizma. Ulazak virusa u organizam najčešće ne izaziva nikakve vidljive promjene. Nakon 2-3 nedjelje od infekcije inficirana osoba je sposobna da prenese virus drugoj osobi. Period bez simptoma može da traje mjesecima ili godinama. Osoba se osjeća zdravo i najčešće nije svjesna da je inficirana. Ovaj period je najpogodniji za prenošenje infekcije. Uništavajući imunološku odbranu organizma virus omogućava raznim mikroorganizmima da dovedu do ozbiljnih infekcija, tumora a na kraju i do smrtnog ishoda. Krajnji stadijum HIV infekcije naziva se AIDS ili SIDA. Pravovremenim otkrivanjem HIV infekcije i započinjanjem adekvatne terapije inficiranim je omogućen dug i kvalitetan život.
Infekcija se prenosi isključivo sa čovjeka na čovjeka. HIV se može prenijeti sa jedne osobe na drugu seksualnim kontaktom (analnim, vaginalnim i oralnim),preko zaražene krvi i krvnih derivata (upotrebom korišćenih igala i špriceva, akcidenti). Infekcija se takođe može prenijeti sa HIV pozitivne majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja novorođenčeta. Prisustvo neke druge seksualne infekcije može znatno olakšati prenošenje HIV-a.
HIV se NE prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom (ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem); upotrebom javnih kupatila, bazena, tuševa, sauna; kašljanjem, kijanjem; liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa ukoliko se primjenjuju uobičajene higijenske mjere; davanjem krvi i drugih organa; dijeljem zajedničkogpribora za jelo; ogrebotinama i ujedima domaćih životinja (pas, mačka itd) i ujedima insekata; brigom o zaraženim HIV-om i oboljelim od AIDS-a, ukoliko se primjenjuju uobičajeni higijenski standardi.
Rizik za prenos HIV-a može da se umanji izbjegavanjem ranog stupanja u seksualne odnose i odnose pod uticajem alkohola i droga, pravilnom upotrebom muškog ili ženskog kondoma prilikom seksualnog odnosa, ograničavanjem na jednog seksualnog partnera, odnosno vjernost jednom partneru, korišćenjem sterilnog pribora za injektiranje.

Foto: wkint.co.za

Ranim otkrivanjem HIV infekcije kod majke može se značajno smanjiti prenošenje infekcije sa zaražene majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Test na HIV treba ponuditi svim trudnicama u prva tri mjeseca trudnoće.
Za sada ne postoji mogućnost potpunog izliječenja, već mogućnost produžetka perioda bez simptoma inficiranih HIV-om i poboljšanje kvaliteta života oboljelih od AIDS-a.
Još nije otkrivena vakcina protiv HIV-a.
HIV pozitivne osobe mogu da se osjećaju i izgledaju potpuno zdravo, nemaju simptome i uopšte ne znaju da su zaražene, a da prenose virus drugima. Jedini način da neko sazna da li je zaražen HIV-om je da uradi test na HIV.
U Crnoj Gori postoji osam Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST): Institut za javno zdravlje (Podgorica), Domovi zdravlja (Bar, Kotor, Herceg Novi, Nikšić, Bijelo Polje, Berane i Pljevlja). DPST pomaže ljudima da se informišu o HIV-u (o načinima prenošenja, da prepoznaju rizike za HIV infekciju u sopstvenom ponašanju, kako da se zaštite od infekcije, o proceduri testiranja na HIV itd) omogućava ranu dijagnozu HIV infekcije.

Foto: ABDELHAK SENNA/AFP/Getty Images

HIV test otkriva prisustvo antitijela na HIV, obično 4-10 nedjelja nakon infekcije. Negativan rezultat HIV testa znači da u krvi nijesu pronađena antitijela na HIV: osoba ili nije inficirana HIV-om ili još nije stvorila dovoljno antitijela da se to može testom utvrditi (nalazi se u „periodu prozora“).
Svi programi prevencije moraju imati potpunu podršku društva i nadležnih institucija u mijenjanju i sprječavanju rizičnog ponašanja.
Znanje o HIV-u je ključ za prevenciju i pravovremeno liječenje
Institut za javno zdravlje (Centar za promociju zdravlja) će u saradnji sa Crvenim krstom i studentskom organizacijom MoMSIC u tržnom centru Delta City obilježiti 1. decembar – Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, ove godine pod sloganom „Pravilnim odlukama do zdravlja!“. Istim povodom, studenti i stručnjaci iz Crvenog krsta održaće predavanja u srednjim školama u Podgorici. Održaće se edukativna radionica u Romskom kampu Konik vezano za prevenciju HIV/AIDS-a.