Kada su zvaničnici otvorili prvi dio najveće svjetske garaže za bicikle u avgustu, osjećaj podviga bio je kratkotrajan.
Iako se većina mjesta od 6.000 brzo popunila, gradske arhitekte fokusirale su se na posao koji im predstoji: stvaranje na hiljade sličnih lokacija i na stotine novih kilometara staza za bicikliste, kako bi osigurali da još više građana Utrehta može da ide na posao biciklom.
– Shvatili smo nešto: ako napravite staze, ljudi će ih koristiti – kaže Lot van Hojdonk, zamjenica gradonačelnika, na pitanje o neutoljivoj gladi za biciklističkom infrastrukturom.
Utreht ima 330.000 stanovnika i četvrti je po veličini grad u Holandiji. Uz to, grad je sa najbržim rastom. Nedavno je prevazišao Amsterdam kada govorimo o gradovima prijateljski nastrojenim prema biciklistima. Ispred njih je samo Kopenhagen.
Više od polovine svih putovanja u Holandiji obavi se biciklom, a federalna vlada gradi infrastrukturu za njih već jednu deceniju. Godišnje investicije su oko 500 miliona eura, i same se otplate, kažu zastupnici, pošto se smanjuju troškovi za zdravstvo, socijalu i drugo.
U državi u kojoj postoji više bicikala nego ljudi – 22,5 miliona naprema 18 miliona – njihovo dnevno korišćenje poraslo je za 11 odsto u posljednjoj deceniji. Opredeljenje ka biciklima ovoj zemlji donosi 23 milijarde dolara svake godine, kaže studija koju je napravio Univerzitet u Utrehtu. U njoj stoji da biciklističke navike Holanđana godišnje spasu 6.500 ljudi od prerane smrti.
U Utrehtu, prosječan dnevni broj putovanja biciklom je oko 125.000. Grad procjenjuje da oni donose oko 300 miliona dolara u društvenoekonomskim benefitima koji uključuju uštedu na zdravstvenoj zaštiti, manju zagađenost vazduha i veću produktivnost.
Utreht je proveo nekoliko posleratnih decenija u pokušaju da olakša korišćenje automobila. Iznad vjekovima starih kanala nikao je auto-put sa četiri trake, kaldrmisane ulice dobile su parking mjesta, a velika saobraćajnica trebalo je da presječe čak i trg oko katedrale u ovom gradu koji datira iz srednjeg vjeka.
Decenijama kasnije, koncept napretka izgleda prilično drugačije. U novoj osnovnoj školi, zeleni krov služi kao pristupna rampa za biciklistički i pješački most koji se prostire 110 metara duž kanala Amsterdam–Rajna. Biciklistička mreža uključuje skoro četiri stotine kilometara staza.
Sem veličine, biciklistička garaža kod Centralne stanice u Utrehtu može se podičiti i sa nekoliko inovacija. Biciklisti mogu da se čekiraju i da pronađu svoje mjesto dok voze. Senzori daju informacije u realnom vremenu.
Projekat je koštao 48 miliona dolara i nije ga platio samo grad. Tu je i region, kao i državna željeznica, koja je shvatila da sve više biciklista znači i sve više putnika u vozovima.
– Vožnja bicikla je baš magična. Ona ima samo dobre strane – kaže gospođa Van Hojdonk, koja biciklom dolazi na posao.
Izvor: nedeljnik.rs