U Crnoj Gori, od početka 2017. godine do danas, nije registrovano obolijevanje uzrokovano multilokularnim tipom ehinokoka, dok je u avgustu ove godine, kazali su iz Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje, zabilježen jedan slučaj obolijevanja uzrokovan Echinococcus granulosus-om, pišu Dnevne novine.
Podsjetimo, stručnjaci novosadskog Pasterovog zavoda otkrili su prvi put u Srbiji postojanje opasnog parazita koji za čovjeka može da bude smrtonosan. Riječ je o multilokularnom ehinokoku koji je pronađen kod velike populacije lisica i šakala i koji je za životinje bezazlen, ali ako sa divljači pređe na kućne ljubimce, a zatim na čovjeka, može da izazove i smrt.
-Ehinokok je cistična larvalna forma male pljosnate pantljičare Tenia-e Echinococcus. Ovo parazitarno oboljenje nastaje ulaskom larve ehinokokusa u organizam životinje ili čovjeka a manifestacije zavise od vrste koja je uzrokovala infekcije. Postoje tri tipa ehinokokoze: cistično, policistično i multilokularno oboljenje – objasnili su iz Instituta.
Ugroženi lovci, djeca i vlasnici pasa i mačaka
U ugrožene kategorije, dodaju, spadaju lovci, zatim ljudi koji na terenu rade razna biološka istraživanja, djeca zato što nemaju higijenske navike da operu ruke posle igre sa životinjama, ali i vlasnici pasa i mačaka koji ne vrše redovne veterinarske kontrole svojih ljubimaca.
-Multilokularna ehinokokoza je vrlo invazivno, destruktivno oboljenje uzrokovano larvenim oblikom Echinococcus multilocularis. Čovjek se najčešće inficira direktnim prenosom jaja sa ruku u usta, poslije kontakta sa zaraženom životinjom (lisice, šakali, psi, mačke, glodari) ili indirektno, preko kontaminirane hrane, vode, zemlje ili otpadaka-fecesa – pojasnili su iz Instituta.
Ciste se obično pronalaze u jetri ali, kako su rekli, može doći i do stvaranja sekundarnih cisti u drugim organima.
-Infekcija može da protiče asimptomatski, sve dok cista ne izazove efekte svojim pritiskom. Simptomi i znaci oboljenja variraju u zavisnosti od lokalizacije, veličine i broja cisti. Težina ovog oboljenja je u tome što se parazit locira u najvažnijim organima čovjeka (jetra, pluća, mozak, srce, bubrezi) – istakli su iz Instituta.
Svaku ehinokoknu cistu, ukoliko lokalizacija dozvoljava, dodaju, treba hirurški odstraniti.
-U slučajevima kontraindikacija za hirurško liječenje (veličina, lokalizacija, teško opšte stanje) primjenjuje se višemjesečna terapija mebendazolom – kazali su iz Instituta.
Nema zaraženih životinja
Iz Uprave za bezbjednost hrane ističu da do sada u Crnoj Gori nije zabilježeno prisustvo Echinoccocus multilocularis kod životinja.
Iz Uprave ističu da nema razloga za bojazan, ali činjenica da se bolest pojavila u Srbiji, kako naglašavaju, predstavlja razlog za dodatni oprez i poštovanje svih preporuka.
-Rasprostranjenost ovog parazita karakteristična je za sjevernu hemisferu (Sjeverna Amerika i sjeverni djelovi Evroazije), ali postoji i veliki broj žarišta i južnije od ovih regiona. Zabilježeni su slučajevi u Njemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, Turskoj, Iranu i Tunisu. Kada je riječ o našem regionu, bolest se nedavno pojavila u Srbiji – kazali su iz Uprave.
S obzirom na opasnost koju ehinokokoza predstavlja za ljudsko zdravlje, ističu iz Uprave, sve mjere prevencije i kontrole su usmjerene na zaštitu ljudi.
-Na osnovu naučnih saznanja, sačinjene su preporuke za kontrolu ove bolesti koje se sprovode i u Crnoj Gori, bez obzira što do sada postojanje ovog parazita nije zabilježeno. Programom obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja koje donosi Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, sprovodi se obavezna dehelmintizacija pasa starijih od tri mjeseca. Takođe, ako bi se otkrila ehinokokoza kod papkara tokom klanja, promijenjeni organi morali bi da se odstrane i neškodljivo unište – naglasili su iz Uprave.
Svi vlasnici pasa, čobani, lovci, mesari i radnici u mesnoj industriji, dodaju, moraju da budu dobro obaviješteni o zoonotskom karakteru ehinokokoze.
-Širenje uzročnika može da se izbjegne obaveznim higijenskim postupkom u manipulaciji sa ulovljenim lisicama, šakalima i vukovima (rad sa rukavicama i pranje ruku), redovnim pregledom pasa uz preventivni tretman antihelminticima pod nadzorom veterinara, izmet pasa ne smije doći u kontakt sa hranom i vodom, kao ni sa prostorima na kojima borave djeca – kazali su iz Uprave i dodali da je potrebno raditi i na edukaciji stanovništva u smislu sprovođenja zakonom propisanih obaveza prema kućnim ljubimcima i poštovanju osnovnih higijenskih pravila.
U najugroženiju populaciju osim lovaca, djece i vlasnika pasa i mačaka spadaju i, kako su rekli, čobani, mesari i lovočuvari.
Mjere prevencije:
- Smanjivanje broja pasa lutalica
- Čišćenje pasa od parazita najmanje dva puta godišnje
- Zbrinjavanje pasa lutalica u posebne ustanove i njihovo liječenje. Uginule životinje i oboljele životinjske organe treba sahranjivati ili spaljivati
- Klanje životinja u klanicama pod veterinarskom sanitarnom kontrolom
- Edukacija stanovništva (u porodici i vaspitno-obrazovnim institucijama treba insistirati na pravilnom održavanju lične higijene i sticanju navika da ruke treba prati sapunom nakon kontakta sa životinjama i prije unošenja hrane)
- Zaštita bunarskih i izvorskih voda
Izvor: Dnevne novine/cdm.me