Crnogorsko-hrvatska firma „Marin Med Montenegro d.o.o“ koja već dvije godine uspješno sarađuje sa Opštom bolnicom Kotor donirala je HG„Budvanska rivijera ,,automatski eksterni defibrilator (AED) jednostavne primjene u hitnoj medicinskoj pomoći osobama koje imaju srčani zastoj.
Radi se o prenosnom uređaju za hitnu primjenu električnog šoka, koji će biti u upotrebi u hotelu „Palas“ u Petrovcu. Još jedan automatski eksterni defibrilator, takođe donacija „Marin Med“ biće uskoro postavljen na aerodromu Tivat. Prva AED donacija u oblasti turizma u Crnoj Gori, realizovana je u partnerstvu sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, na marginama dvodnevnog Turističkog foruma koji se održava u Petrovcu, u prisustvu brojnih predstavnika nacionalnih i lokalnih turističkih organizacija regiona. Donacija je vrijedna četiri hiljade eura.
– Kao društveno odgovorna firma svjesni smo neophodnosti da se unaprijedi zdravstveni sistem u Crnoj Gori, naročito na mjestima koja su veoma frekventna posebno tokom turističke sezone. Doniranjem AED aparata željeli smo da pokažemo da moderna zdravstvena zaštita, odnosno ukazivanje prve pomoći mogu biti obezbijeđeni gotovo na svakom mjestu a ne samo u zdravstvenim ustanovama. Iznenadna srčana smrtj edan je od najčešćih uzroka smrti u svijetu. Po ugledu na razvijene zemlje, i u Crnoj Gori bi trebalo da zaživi akcija javno dostupnih AED-a na plažama, u hotelima, trgovačkim centrima i sličnim mjestima. Zbog toga ovu našu donaciju smatramo samo kao podsticaj i drugima da se priključe ovoj vrijednoj akciji i zahvaljujemo Nacionalnoj turističkoj organizaciji što je prepoznala njen značaj – rekao je dr Rikard Lenz, direktor ,,Marin Med Hrvatska”.
Direktorka NTO Željka Radak Kukavičić ocijenila je da je za jednu destinaciju od ključnog značaja da se turisti osjećaju sigurno i bezbjedno.
– Stoga mi je posebno drago što je hotelska grupa Budvanska rivijera od danas bogatija za ovaj uređaj koji može preventivno djelovati i ide u korak sa modernim turističkim trendovima. Iako bismo željeli da se koristi što manje, sa druge strane, imajući u vidu brz tempo savremenog života, svjesni sam da to nije realno očekivati, stoga se svi osjećamo bezbijednije zbog činjenice da u našim hotelima imamo uređaj koji može spasiti ljudske živote – rekla je Kukavičić.
Menadžer hotela „Palas“ Marko Vuković podsjetio je da HG „Budvanska rivijera“ prati savremene trendove u hotelijerstvu.
– Među prvima smo uveli najsavremenije standarde kada je u pitanju bezbjednost hrane. Ovom donacijom počinjemo sa uvođenjem savremenih medicinskih standarda u hotelijerstvu i povećavamo sigurnost naših gostiju – rekao je Vuković.
Predstavnici kompanije Zoll, uvoznika ove vrste AED-ademonstrirali su upotrebu aparata, i obučili zaposlene hotela „Palas“ kako da koriste defibrilator. U spašavanju ljudskog života pri srčanom zastoju ključna je kardiopulmonalna reanimacija koju započinju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći (HMP). Rana reanimacija i neodložna defibrilacija u prva dva minuta rezultira procentom preživljavanja većim od 60%.Ukoliko se defibrilator primijeni u prvih tri do pet minuta postoji vrlo visoka vjerojatnost da će osoba koja je doživjela opisani poremećaj preživjeti i uspješno se oporaviti.
„Marin Med Montenegro“ već dvije godine uspješno sarađuje sa Opštom bolnicom Kotor na projektu pružanja zdravstvene brige pacijentima sa brodova na kružnim putovanjima ali i drugim posjetiocima Crnogorskog primorja.Tokom saradnje sa Opštom bolnicom Kotor, „Marin Med“je u posljednje dvije godine uložio više od 500.000,00 € u obnovu bolesničkih soba, laboratorija i polikliničkog dijela bolnice. Na ovaj način uveliko su poboljšani uslovi za pružanje zdravstvenih usluga kako stranim tako, u najvećoj mjeri, i domaćim pacijentima.
„Marin Med Montenegro“ je sponzor Crnogorskom olimpijskom komitetu za predstojeću olimpijadu u Tokiju, 2020. godine čime je produženo partnerstvo ostvareno prošle godine tokom olimpijskih igara u Brazilu.
Kompanija posluje u sastavu firme „Marin Med“ iz Dubrovnika u susjednoj Hrvatskoj. „Marin Med Hrvatska“ ima dugu tradiciju pružanja medicinske zdravstvene zaštite prve klase za sve turiste Dubrovnika, a posebno putnike i posadu velikih svjetskih kruzera.
Šta je AED
Svakome se može dogoditi da se zatekne kraj osobe kojoj treba pomoći korištenjem AED-a, na ulici, radnom mjestu, u sportu ili porodici. Ako ste prisutni kada se neko pored vas sruši, izgubi svijest, prestane disati, i vi možete pomoći. Uključite aparat i slijedite uputstva AED-a.
AED- (automatski eksterni defibrilator) je maleni prenosni uređaj, jednostavne primjene, sa zadatkom isporuke električne energije osobama koji imaju srčani zastoj usljed poremećaja ritma. Pored toga, današnji AED uređaji daju korisniku glasovne i tekstualne upute prema najnovijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života. Uređaj sa 100% sigurnošću vrši analizu ritma i preporučuje ili ne preporučuje defibrilaciju, te korisnika vodi kroz cijeli postupak oživljavanja. Koncept korišćenja automatskih vanjskih defibrilatora je vrlo sličan konceptu primjene malih, ručnih vatrogasnih aparatakoji se mogu naći u svim javnim zgradama, kompanijama i slično. Malih dimenzija, lagani i jednostavni za korišćenje služe za ,,gašenje prvog požara”, do dolaska profesionalne ekipe, odnosno hitne medicinske pomoći. U 75-80% slučajeva nagla srčana smrt započinje poremećajem srčanog ritma koji se naziva ventrikularna fibrilacija. U tom slučaju postoji samo jedno učinkovito rješenje za prekid fibrilacije i vraćanje u normalan ritam, a to je defibrilacija, tj. primjena električnog šoka korišćenjem defibrilatora. Nikakav drugi lijek ni zahvat ne može biti od koristi u takvom slučaju ako nema defibrilatora.
Ukoliko se defibrilator primijeni u prvih 3-5 minuta postoji vrlo visoka vjerojatnoća da će osoba koja je doživjela opisani poremećaj preživjeti i uspješno se oporaviti. Uspješna defibrilacija je moguća i kasnije, ali sa svakom sljedećom minutom koja protekne od nastanka poremećaja, gubi se 7-10% vjerojatnoće za preživljavanje i uspješan oporavak. Stoga uspješnost spašavanja života u ovakvim slučajevima zavisi direktno od dostupnosti defibrilatora u trenutku nastanka nagle srčanesmrti. Ovdje treba dodati i to da je u većini slučajeva ovakav oblik srčanog zastoja prvi simptom bolesti srca. Drugim riječima, takav srčani zastoj se često događa ljudima koji su do tada bili zdravi, ili su barem tako izgledali svojoj okolini. Zbog svega navedenog, gotovo je nemoguće predvidjeti vrijeme ili mjesto na kojem bi se moglo očekivati da će kod nekoga doći do srčanog zastoja.