ART PREPORUKA

PETI DAN BIJENALA CRNOGORSKOG TEATRA 2017: Promocija časopisa ,,Pozorište” i predstava ,,Šćeri moja”

U ponedjeljak 16. oktobra u Press sali Crnogorskog narodnog pozorište u 18 sati održana je promocija časopisa ,,Pozorište” u izdanju Nikšićkog pozorišta.
Uređivačka koncepcija „Pozorišta“ fokusirana je najvećim dijelom na teme iz crnogorske pozorišne produkcije, ali i zemalja regiona i bazirana je na informativnoj, afirmativnoj i edukativnoj osnovi. Učesnici promocije su docent dr Mimo Drašković, docent mr Marija Čolpa i Slavojka Marojević, urednica časopisa.
Docent dr Mimo Drašković govorio je o kulturološkom i opštedruštvenom značaju časopisa ,,Pozorište” na crnogorskoj medijskoj sceni i ovdašnjoj teatrografiji.
– Velika mi je čast i zadovoljstvo što imam priliku da govorim o časopisu koji predstavlja ne samo baštinu crnogorskog pozorišta već zaista predstavlja svojevrsnu kulturu sjećanja. Časopis ,,Pozorište” je zapravo zbirka sjećanja a sjećanja su nažalost u Crnoj Gori često zanemarena. Zato su ovakvi projekti još vise važni i još vise značajni, stoga im se mora itekako obazrivo pristupati. Uvjeren sam da će, uprkos teškoćama, časopis ostati i opstati i biti ne samo dobar kofer u kom se baštine i čuvaju sve ove vrijednosti svih ovih godina, već biti i pokretač za neke nove mlade generacije koje će sa istim ili sličnim entuzijazmom, raditi na ovom i sličnim projektima.

Docent magistar umjetnosti Marija Čolpa govorila je o značaju časopisa za crnogorsku dramsku umjetnost.
– Veliko mi je zadovoljstvo što je organizator ovog festival prepoznao značaj ovog časopisa i što ga je uvrstio u prateći program, jer mi svi u stvari činimo sadržaj svega onoga o čemu časopis pozorište govori svih ovih godina.
Osvrnula se na važan segment časopisa, objavljivanje drama mladih umjetnika.
– Jako je važno u svijetu dramske umjetnosti publikovati drame, od izuzetne važnosti je mladim neafirmisanim ali i afirmisanim piscima, da imaju prostor u medijima gdje će njihova djela biti publikovana.
Urednica časopisa Slavojka Marojević uvela je u publiku u ličnu kartu časopisa.
– Prvi broj časopisa objavljen je davne 1956. godine u tadašnjem Narodnom pozorištu i njegov urednik je bio Jovan Safundžić. Nažalost, tada su iz štampe izašla samo tri broja. Obnovljeni časopis pojavio se ponovo pred čitaocima 19. decembra 2006. godine, na dan kada je obilježen značajan jubileju za Nikšićko pozorište – 120 godina od premijere ,,Balkanske carice”, Nikole I Petrovića Njegoša. ,,Pozorište”, kao hroničar pozorišnih i drugih događaja iz crnogorske kulture, značajan je za razvoj nacionalnog kulturnog miljea. U informativnom segmentu kontinuirano se bilježe najznačajniji događaji iz crnogorske kulture, posebno teatarske djelatnosti, sa ciljem daljeg razvoja i afirmacije nacionalnog pozorišnog i uopšte kulturnog blaga, pri čemu redakcija posebnu pažnju stavlja na programe i projekte koji uključuju međunarodnu kulturnu saradnju i razmjenu programa.
U 20 sati na Velikoj sceni pred punom salom Crnogorskog narodnog pozorišta izvedena je predstava ,,Šćeri moja” Maje Todorović u režiji Ane Vukotić. u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta.
Glumačka podjela koju čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović, ispraćena je sa scene dugim aplauzom, nakon čega su na okruglom stolu kritike i medija razgovarali o procesu rada na predstavi uz prisustvo zainteresovane publike i medija.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš uz asistenciju Line Leković, muziku potpisuje Aleksandar Radunović Popaj, a koreografiju Sonja Vukićević. Saradnik na dramaturgiji je Balša Poček, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
– Ovo je komad između komedije, groteske i melodrame, što je bilo prilično teško proputiti. Riječ feminizam je neprikladna u ovom našem tumačenju, jer u Crnoj Gori mi to nemamo. Svo to nasilje nad ženama se i dan danas itekako odražava u našim životima, odnos prema kćerima je i dalje negativan, što je kulturološki dramatičan fenomen. Gdje god smo igrali publika je fantastično reagovala, što govori o tome da ovaj problem nije problem samo kod nas – navela je Varja Đukić koja igra kraljicu Milenu.
Vanja Jovićević, koja igra kneginju Zorku istakla je da iznad svega voli ovu ulogu.
– Ovo je moja prva uloga, i to glavna uloga, koju sam dobila kao studentkinja, u koju sam se odmah zaljubila i za koju sam toliko puta rekla da je uloga mojih snova. Što se duže bavim ovim poslom to više osjećam tu čast da igram Zorku Petrović.
Mirko Vlahović, koji igra kralja Nikolu govorio je o procesu na metaforičan način.
– Veoma je bitno da vozite kola, a u vožnji je najvažniji međugas. Instuktor vas nauči da ubacite u prvu, drugu, petu, ali ono u preticanju, to je na vama, međugas je nešto što sami morate da osjetite i savladate. To je suština ove predstave – kako pravilno rasporediti svoju energiju.
Rediteljka Ana Vukotić govorila je o ideji koja je bila pokretač njenog rediteljskog rada.
– ,,Šćeri moja” je predstava koja je došla nakon duge pauze u CNP-u. Mislim da je jedna od boljih odluka CNP-a u ovoj novoj etapi da se postavi komad ,,Šćeri moja”, jer pokreće važno pitanje – pitanje pozicije žene u društvu. Ono što je bilo ključno pitanje za mene kao reditelja – da smo u periodu kada je Zorka trebala da bude kraljica po svim kriterijumima riješili pitanje žena, vlasti i svih ostalih problema – gdje bi Crna Gora bila danas?
U srijedu 18. oktobra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta na završnoj večeri Bijenala crnogorskog teatra biće dodijeljene nagrade najboljima u ovogodišnjoj selekciji. Nakon dodjele nagrada, studenti Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju će izvesti perfomans ,,Koraci”, odabrane vježbe iz predmeta Scenski pokret, prof. Ferid karajica, saradnik Julija Milačić.
Igraju: Anđela Radović, Vule Marković, Vukan Pejović, Marija Labudović, Jelena Đukić, Marija Đurić, Milica Šćepanović, Omar Bajramspahić, Marko Todorović, Pavle Popović i Vanja Jovićević.
Ulaz je slobodan.
Foto: Duško Miljanić

kud duga