DRUŠTVO PREPORUKA
IJZ: Bolničke infekcije ozbiljna prijetnja
Svjetska zdravstvena organizacija SZO objavila je nedavno listu na kojoj se nalazi 12 bakterija koje predstavljaju najveću prijetnju čovječanstvu, jer su postale otporne na većinu antibiotika.
Carski rez, transplantacije, hemoterapija mogu postati opasni
S obzirom da gube svoju snagu i otpornost, mnoge operacije, poput carskog reza, transplantacije organa, ugradnje vještačkih kukova i zglobova, pa čak i hemoterapija mogle bi postati opasne i smrtonosne medicinske intervencije, upozorava SZO.
Opasne bakterije podijeljene su u tri podgrupe. Tri bakterije proglašene su najopasnijima Pseudomonas aeruginosa, Enterobacteriaceae i Acinetobacter baumannii i SZO navodi da je pronalaženje “ubice” ovih bakterija apsolutni prioritet.
Šest ih je na listi visokog prioriteta, a to su Enterococcus faecium, Helicobacter pylori, Salmonela, Campylobacter, zlatni stafilokok i Neisseria gonorrhoeae.
U kategoriji srednjeg prioriteta za pronalazak ljeka nekoliko je vrsta Shigelle, Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae.
Prema riječima načelnice Odjeljenja za bakteriologiju Centara za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) Vinete Vuksanović, većina nabrojanih bakterija još ne predstavlja problem u Crnoj Gori kao što je to slučaj u drugim zemljama “zbog toga što su rijetki uzročnici infekcija sistema gdje su prepoznati kao etiološki faktori infekcija”.
-Takođe, kada ih izolujemo u tim rijetkim slučajevima uglavnom se radi o osjetljivim sojevima koji reaguju na uobičajenu antibiotsku terapiju (npr. Salmonella je veliki izazov za neke zemlje, međutim kod nas još uvjek je osjetljiva na ampicilin) – rekla je Vuksanović za Dnevne novine.
Međutim, u Crnoj Gori veliku opasnost predstavljaju dvije opasne bakterije koje se najčešće dobijaju prilikom boravka u bolnici.
-Mnogo veći problem predstavljaju afermentativne bakterije Acinetobacter i Pseudomonas koji su rezistentni na većinu antibiotika – naglasila je Vuksanović.
Ona podsjeća i da se, prema urađenoj studiji Antibiotic use in eastern Europe: a cross-national database study in coordination with the WHO Regional Office for Europe, u kojoj je učestvovala Lidija Čizmović, navodi da je Crna Gora na drugom mjestu po upotrebi antibiotika.
Crna Gora u vrhu potrošnje antiifektivnih ljekova
Prema posljednjim podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), ukupna potrošnja iz grupe antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu u 2016. godini je iznosila 33,57DDD/1000/dan, što je za 1,6 odsto manje u odnosu na 2015. godinu (34,11 DDD/1000/dan).
Međutim, kako se ističe u analizi CALIMS-a, iako je došlo do smanjenja potrošnje ljekova iz grupe J01 (sistemskih antiinfektivnih ljekova), i dalje se moraju nastaviti mjere kontrole izdavanja i propisivanja, jer kada se uporedi ukupna (bolnička i vanbolnička) potrošnja antibiotika u Crnoj Gori sa zemljama EU (podaci iz 2015. godine), gdje je prosječna potrošnja 23,12 DDD/1000/ dan, vidi se da je Crna Gora i dalje u samom vrhu potrošnje antibiotika.
Takođe, na osnovu podataka koje je objavio IJZ, potrošnja antibiotika u 2015. godini, na osnovu izatih recepata (na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore) iznosila je 20,22 DDD/1000/ dan. Prema podacima CALIMS, vanbolnička potrošnja antibiotika u 2015. godini, iznosila je 31,41 DDD/1000/dan (u privatnim i državnim zdravstvenim ustanovama). Razlika od 11,19 DDD/1000/dan, ukazuje da 35, 63 odsto od ukupne vanbolničke potrošnje antibiotika, čini potrošnja ljekova koji nijesu plaćeni iz sredstava Fonda (privatne zdravstvene ustanove i ljekovi kupljeni bez recepta).
Potrebne ozbiljne mjere
Dakle, iako su posljednji podaci CALIMS-a o potrošnji antibiotika u Crnoj Gori ohrabrujući, situacija sa neracionalnim prepisivanjem recepata i izdavanjem ovih mediklamenata je i dalje zabrinjavajuća. Opasnost koju može proizvesti rezistentnost bakterija, zahtijeva ozbiljniju borbu protiv ovog problema, ali Vuksanović napominje da se državne institucije njime već bave posredstvom organizovanih nacionalnih tijela.
-Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje na smanjenje pojave rezistentnih sojeva djeluju preko organizovanih tijela kao što je Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike koja je formirana oktobra 2011 (NIKRA), izradom Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period do 2021, formiranjem Referentne laboratorije za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike – podsjeća Vuksanović.
Razvile mehanizam za preživljavanje
Iz SZO upozoravaju da farmaceutska industrija veoma dugo nije proizvela novi antibiotik, pa je objavljivanje ove liste ujedno i poziv farmaceutima da svoja istraživanja usmjere u pravcu borbe protiv rezistencije bakterija na antiobiotike.
Takođe, navode da svih 12 bakterija, označenih kao najopasnije, u sebi imaju ugrađene mehanizme za pronalaženje novih načina za preživljavanje, a, kako se navodi, dodatna je opasnost što taj genetski materijal mogu prenijeti i na druge bakterije.
Problem i eserihija koli, streptokoke, stafilokoke..
Vuksanović ističe da, u posljednje vrijeme problem u Crnoj Gori predstavljaju i određene vrste enterobakterija kao što je Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae koja pokazuje visok nivo rezistencije ka trećoj generaciji cefalosporina.
-No, srećom još dobro reaguje na karbapeneme u najvećem broju slučajeva (samo četiri odsto sojeva klepsiele izolovanih iz krvi su bili rezistentni na karbapeneme) – rekla je Vuksanović. Što se tiče gram pozitivnih bakterija, predočila je ona, od izolovanih invazivnih sojeva 33 odsto su bili MRSA sojevi Staphylococcus aureus, 44 odsto Streptococcus pneumoniae je bio neosjetljiv na penicilin, dok je Enterococcus faecalis bio neosjetljiv samo kod šest odsto invazivnih izolata.
-No, za ove bakterije postoje drugi antibiotici koji se mogu koristiti, pa se njihova eliminacija drzi pod kontrolom – napominje Vuksanović.
Na udaru već oboljele osobe
Acinetobacter je oportunista i ne izaziva infekcije u zdravih osoba, već kod pada imuniteta mogu izazvati razne oblike infekcije. Kod osoba sa slabim imunitetom izazivaju pneumoniju, sepsu, i dr. Često je prisutan u bolničkoj sredini (lavaboi, kateteri, vazduh i dr).
Pseudomonas aeruginosa (bacillus pyocyaneus) je u spoljnoj sredini široko rasprostranjena i izrazito otporna bakterija. Zdravi ljudi često imaju ovu bakteriju bez ikakvih problema, nesvjesni njenog prisustva. Ali kod ljudi koju su slabi ili bolesni, ove bakterije mogu uzrokovati veoma ozbiljne, čak u nekim slučajevima i smrtonosne infekcije u bilo kom dijelu tijela. Hospitalizovane osobe, kao i osobe zaposlene u bolnicama mogu dobiti ovu infekciju. U bolnicama, bakterija se može prenijeti preko medicinske opreme, opreme i rastvora za čišćenje i ostale opreme.
Izvor: Dnevne novine/cdm.me
