Stvaralaštvo turskih književnika Imdata Avšara i Mehmeta Fidanđija, u organizaciji Instituta Yunus Emre Podgorica, predstavljeno je danas na Internacionalnom sajmu knjiga Podgorica 2017.
Promociju u Galeriji diplomatske kule Capital plaze vodio je direktor Instituta Yunus Emre Podgorica doc. dr Džihan Ozdemir. Posjetioci su od Avšara mogli da čuju podatke o nastanku turske priče i upoznaju se sa njegovim stvaralaštvom, a od Fidanđija o nastanku turske poezije i inspiraciji za njegove pjesme.
– Ovo je zemlja sa kojom dijelimo zajedničku istoriju i prošlost. Veoma sam srećan što sam danas ovdje – istakao je Avšar na početku izlaganja.
Priča u turskoj tradiciji, dodao je, seže duboko u prošlost, čak od samog nastanka turskog naroda. Moderna priča u Turskoj pojavljuje se u prvoj polovini 19. vijeka.
U svakom periodu, kaže on, postojao je uticaj režima i aktuelnih prilika u zemlji.
– Živimo u vremenima kada je svaki pojedinac povezan na internet i dostupne su sve informacije. U periodu kada nije postojao ni televizor ni internet, ljudi su čitali na stotine stranica knjiga. Danas je situacija lošija. Ljudi nemaju vremena i ne mogu da se opredijele za knjigu koja broji stotinak stranica. Većina života im prolazi u metroima, autobusima, tramvajima, tako da se neki opredjeljuju za kraće književne forme. Mislim da je prava književna vrsta za savremeno doba priča – rekao je Avšar.
Vjeruje da kratke priče daju značajnu poruku.
Realista je, kaže.
– U mojim pričama pišem o onome šeto se stvarno desilo. Junaci u mojim pričama su ljudi koji su živjeli, koji i dalje žive. Kao i svaki pisac, želim da čitaocu prenesem poruku. Nepristrastan sam prilikom pisanja. Nisam ja taj koji šalje poruku kroz priču nego se iz same priče izvodi zaključak. Trudim se da sve što nam se dešava u životu, tuge, radosti, prenesem u svom stvaralaštvu – istakao je Avšar.
Fidanđi je na početku istakao da je srećan što mu se ukazala prilika da upozna Crnu Goru i grad prepun zelenila.
– Kada sam se probudio, prvo što sam vidio jeste četinar ispred mog prozora. Shvatio sam da sam se probudio u sasvim drugom gradu. Nisam zaboravio ni da napravim nekoliko fotografija. Iako je kratak period koliko sam ovdje, trudiću se da se vratim s lijepim uspomenama – podijelio je prve utiske o boravku u našoj zemlji turski pjesnik Mehmet Fidanđi.
Turska poezija, dodao je, ima značajnu prošlost i njen nastanak je imao vezu sa vjerskim doživljajem. Prvo pominjanje turske poezije bilo je 330. godine u kineskim izvorima. Fidanđi je podsjetio i to da je Junus Emre koristio turski jezik na najsavršeniji način, te da se sama poezija temelji na jeziku.
– Moje shvatanje poezije koliko god da je klasično ima i primjesa modernog. Poštujem prošlost i tradiciju, ali, mislim da više držim do današnjosti. Teme moje poezije su različite. Životne su. Pišem o svakodnevnom životu, ručnim vještinama, životu u usamljenim sredinama, šumama, zelenilu, o tragedijama koje ljudi proživljavaju, o snovima djevojke koja se nije udala, a to želi. Volim sve o čemu pišem – rekao je Fidanđi.
Avšar je na kraju pročitao svoju priču ,,Konji od drveta”, a Fidanđi izrecitovao svoju pjesmu ,,Žmurka”. Direktor Instituta Yunus Emre Podgorica doc. dr Džihan Ozdemir uručio im je zahvalnice.
B.R.
Foto: B. Šekularac