DRUŠTVO SLAJDER
PLJEVLJAK NIKOLA NINKOVIĆ: Stekao iskustvo iz energetike u Sloveniji, ali se vratio da radi u Crnoj Gori
Nakon što je Pljevljak Nikola Ninković završio Fakultet za energetiku na Univerzitetu Maribor u Sloveniji, on nije ostao u toj zemlji da radi uprkos tome što je imao mogućnost da se zaposli i profesionalno usavršava. Vratio se u Crnu Goru kako bi stečeno znanje, ispričao je on za MNE magazin, prenio, ali i nadogradio.
Nikola kaže da je u donošenju odluke o povratku iz Slovenije uticalo i to što mu je porodica i društvo u Crnoj Gori.
-A kako sam neko ko voli ljude i druženja, povratak se činio još više logičnim. Dom je, ipak, tamo gdje ti srce spava – rekao je on, uz osmijeh.
Zaposlen je kao koordinator HUB-ova, odnosno inženjer je održavanja napajanja, klimatizacije i agregata u Telemach-u.
Studije
Nikolu je uvijek zanimala energetika. S obzirom da, kaže on, dolazi iz industrijskog grada gdje postoji termoelektrana interesovalo ga je šta se u njoj dešava i kako, zapravo, nastaje električna energiju koju mi koristimo.
-Otuda najvećim dijelom i interesovanje za energetiku. Vremenom sam otkrio i obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, održivi razvoj… i to je učinilo da me energetika jos više zainteresuje. Shodno tome, kao logičan put činio se odabir energetike kao studijskog programa – rekao je on.
Razlog zbog kojeg je odabrao studije u inostranstvu, prema njegovim riječima, jeste taj što je želio da dobije ,,možda ne sa prestižnih svjetskih univerziteta vrhunsko obrazovanje, ali sam svakako tragao za odličnim”. Bio je uvjeren da je za njega pravi izbor Fakultet u Sloveniji.
– Više nego zadovoljan sam stečenim obrazovanjem u Sloveniji i svime što sam tokom studija dobio – kazao je on.
Uspjeh
Tokom studija, prisjeća se, učestvovao je na raznim fakultetskim dešavanjima i takmičenjima. Bio je član Preduzetničkog inkubatora Univerziteta Maribor. Osvojio je prvo mjesto na takmičenju Energy2b u Sloveniji, a osmo na nivou Evrope, u konkurenciji između šest evropskih univerziteta. Nikolin projekat za izgradnju fabrike za proizvodnju grejnih tele, odnosno radijatora, peći na pelet bio je u žiži.
– To me je dalje odvelo na pohađanje preduzetničke akademije u Briselu gdje sam stekao dosta znanja iz područja preduzetništva, start up-ova, vođenja firmi, pisanja projekata… Kasnije sam učestvovao na nekoliko seminara, treninga i konferencija koje su se ticale planiranja razvoja energetike – rekao je on.
Kako je cijele osnovne studije okončao u Sloveniji, Nikola ističe da možda i nije neko ko bi mogao najbolje da ih ocijeni i uporedi sa crnogorskim sistemom. Sudeći, ipak, prema iskustvima njegovih prijatelja koji su studirali u Crnoj Gori, zapaža dosta razlika.
-Suštinski, najveća je što se ovdje edukovanje bazira uglavnom na teoriji, dok se tamo u velikom dijelu zasniva na praksi. S tim u vezi postoje razne stručne eskurzije, gdje se na konkrentnim primjerima vidi ono o čemu se govori na predavanjima – rekao je on.
Na Fakultetu u Sloveniji, dodaje, postoji i labaratorija u koju je uloženo oko 2.5 miliona eura. Tu su, pojašnjava Nikola, instalirani solarni paneli, vjetrolektrana, napravljena je ,,pasivna kuća”, instalirane su toplotne pupme…
– A sve zajedno povezano je u labaratoriju u kojoj se vrše razna istraživanja na temu proizvodnje i potrošnje električne energije. Mnogo se, dakle, ulaže u istraživanja, inovacije i razvoj, što u Crnoj Gori, nažalost, nije slučaj – rekao je on.
Izazovi
Nikola je odlučio da studira u inostranstvu, između ostalog, i zbog želje da upozna novu kulturu, jezik, kao i običaje tog naroda. Kada je došao u Sloveniju, priznaje da mu je bilo teško. Nije na početku bilo lako prilagoditi se novom jeziku, kulturi, navikama i obavezama.
-Vremenom, kada se navikneš i prođe te kulturni i svaki drugi šok, jedino ti ostaje teško prilagoditi se na nostalgiju i nedostajanje familije, prijatelja i druženja. Najveći problem mi je bio privikavanje na slovenački jezik, a budući da su sva predavanja bila na njemu, prvih dana je bilo jako teško. Srećom, želja i volja da ga naučim su bile velike tako da sam ga dosta brzo i počeo koristiti, pa je i to kasnije bilo dobro- kazao je Nikola.
Nije, dodaje on, znao mnogo o Sloveniji prije odlaska tamo. Ističe da je jako sređena zemlja koja ima uređen sistem u kojem se zna šta se, kako i zašto radi.
-Ono što me je, možda, i najviše oduševilo jeste ravnomjerno ulaganje u razvoj čitave zemlje, ne samo Ljubljane ili njihovog primorja. Da ne govorim o gradovima, ali u gotovo svakom njihovom selu možete naići na neki vid industrije. Ljudima je omogućeno da rade, i da ne odlaze iz svojih domova. Jak utisak je ostavila i slovenačka briga o očuvanju životne sredine – rekao je on.
Zamjerki na ovu zemlju, kaže, naravno, nema. Jedino bi, dodaje, pomenuo nedostatak društvenog života.
-Ili barem onog što mi ovdje smatramo društvenim životom i druženjem. Tamo je malo drugačije i nema šetnji popodne ili uveče, i teško je nekog vidjeti na ulicama. To je nešto na šta se teško naviknuti. Možda i nikada – kaže, uz osmijeh.
Nikola bi svima preporučio da pođu i studiraju negdje van Crne Gore. Najveći poklon koji mladi čovjek može dobiti, smatra on, jeste prilika da se obrazuje, nadograđuje i usavršava.
– I najbolje što za sebe može uraditi je da tu priliku i iskoristi. A posebno danas kada su dostupni razni programi razmjene i usavršavanja, bilo kroz studijske programe, bilo kroz učenje nekog stranog jezika ili radne prakse. Na kraju, ono što će te izdvojiti od ostalih jeste tvoje obrazovanje i sve ono što si prošao na putu sticanja tog obrazovanja – rekao je on.
Svima koji imaju dilemu da li da nastave studije van granica ove zemlje, savjetuje da to bez razmišljanja urade. Budite hrabri, kaže Nikola, odvažni i mudri da donesete najbolje odluke za sebe i svoju karijeru i život.
-Na kraju puta, osim što ćete steći vrhunsko obrazovanje, upoznati sami sebe, spoznati da granice ne postoje, upoznati gomilu zanimljivih ljudi sa raznih strana svijeta, putovati i otkrivati nepoznato, nauičiti jezik, dobićete, zapravo, nezaobravnih par godina života – kazao je Nikola.
Mladom čovjeku, ističe on, cilj ne bi smio biti isključivo završavanje fakulteta radi zaposlenja u državnoj službi. Mladi, prema njegovim riječima, bi trebalo neprestano da rade na ostvarivanju svojih punih potencijala i edukacije, jer je doživotno učenje neizostavni i najvažniji dio ličnog i profesionalnog napretka.
-Rad na sebi i na ličnom usavršavanju je prije svega moj lični motiv, a pomoću kojeg kasnije dolazi i do profesionalnih uspjeha – zaključio je Nikola.
N.Đ.
Najnoviji komentari