Jedan od najznačajnijih slovenačkih pisaca nove generacije i važna ličnost slovenačke kulturne scene, Aleš Čar promovisao je sinoć na Večernjoj sceni Barskog ljetopisa roman „O podnošljivosti“, koji se već uveliko tretira kao jedno od ključnih djela savremene slovenačke književnosti.
Nakon uvodnog obraćanja selektorke književnog programa Festivala, Mile Čordašević koja je, u ime organizatora, poželjela dobrodošlicu Čaru i publiku upoznala sa sažetom biografijom autora, riječ je preuzela moderatorka večeri, dr filoloških nauka Gordana Leković. Ona je svojim pitanjima o tematskim i idejnim slojevima, poetici djela i stvaralačkom postupku vodila prisutne kroz analizu ovog inače zanimljivog i originalnog romana, koji je u vrijeme objavljivanja 2015. godine uzburkao slovenačku javnost.
„O podnošljivosti“ tematizuje istoriju jedne porodice, odnosno prati tri generacije porodice koja živi u rudarskom gradu uz današnju slovensko-italijansku granicu, od tridesetih godina 20. vijeka, preko Drugog svjetskog rata i prekograničnog krijumčarenja u socijalističkoj Jugoslaviji, do naših dana. U središtu priče je stari otac, krijumčar i kontrabasista koji je u velikom ratu bio u četiri vojske i svirao četiri državne himne. Krijumčarenje kao jedna od problematizovanih tema, za koje je Čar u istraživačkom dijelu pisanja romana otkrio da je omogućavao opstanak ne malom broju porodica, zanimljivo je što ono kod njega nije samo dio pojedinačnog i kolektivnog iskustva, već svojevrsni način razmišljanja, model po kome ljudi tada nesvjesno žive i promišljaju o životu.
– U Jugoslaviji smo pravni sustav poštovali na taj način što smo tražili rupe u njemu. Evropa je poštovala zakon, mi smo tražili rupe. To je vjerovatno normalno kad si manji narod, kad odlučuju negdje drugdje, a ti treba da preživiš, da ti preživi porodica, susjed…pa uradiš šta treba da uradiš. Ako treba da ideš iza zakona to ćeš i uraditi za porodicu. Ja bih to uradio i to je normalno. Ali, ako to radiš petsto godina to postaje neki instinkt, za koji i ne znaš da funkcionišeš po njemu – objasnio je Čar.
Mehanizmi po kome Aleš Čar ono konkretno u vremenu i prostoru, duh jednog perioda, način života uslovljen tačno određenim društveno-političkim uslovima uzdiže na nivo univerzalnog, razlozi su zbog kojih je ovaj roman prihvaćen i čitan u svim djelovima bivše Jugoslavije. Nema publike, primijetio je Čar, koju je drugačije kulturološko podneblje navodi da pogrešno doživi i razumije roman. Doprinos toj univerzalnoj vrijednosti dao je i aspekt opšte potrage za identitetom – pojedinačnim i kolektivnim. Ilustrativan primjer su imena ćerki glavnog junaka, čiji su likovi svedeni na tipizirana imena – Nulta, Prva, Druga, Treća i Četvrta.
– U tom dijelu analize romana možda sam imao više sreće nego refleksije. Kada sam krenuo da pišem, tako sam ih postavio. Onda sam razmišljao da im dam druga imena, a u krajnjoj fazi to mi se učinilo u redu i da funkcioniše dodatno literarno. Tako je ostalo i iz toga su kasnije došle vrlo relevantne i tačne analize, koje možda nisam ni imao u glavi dok sam pisao – dodao je Aleš Čar.
Za ovaj roman, tvrdi autor, veoma je važno i mnogo toga je zapravo iskustvo iz života. Inače, prema njegovom mišljenju književnost i pisanje otvaraju prostor „stvarnije stvarnosti“, posebno kada se zađe u teme porodice i autobiografije kojima i najmanjim pokretom može početi da se nanosi bol ljudima. U tom slučaju se ono napisano apsolutno konstatuje kao realnije od realnog, jer „to sad jeste, to postoji među ljudima, u prostoru i u njihovoj intimi“.
Program Večernje scene Ljetopisa, nastavlja se u ponedjeljak, 10. jula u 21h ispred Dvorca kralja Nikole književnom promocijom jednog od naših najnagrađivanijih savremenih pisaca i kolumnista, Nikole Malovića i njegovog djela „Jedro nade“.
MULTIMEDIJALNI PROGRAM „O NJEGOŠU I LUBARDI“
Crna Gora je nastala na kamenu i od kamena. U tragovima njene (naše) prošlosti duboko su se usjekla dva Petra, Njegoš i Lubarda. Osvrćući se na njihovo djelo, na Bescu, iznad Vira i jezera, Petar Vujošević i Milun Lutovac pokušaće da mu dodaju jedan lični pogled. Naime, Multimedijalni program „O Njegošu i Lubardi“ biće realizovan u okviru Likovnog programa Barskog ljetopisa, u srijedu, 12. jula, na Virpazaru (tvrđava Besac) sa početkom u 19h. Program će se sastojati od dva dijela: izložbe Petra Vujoševića „Naša tvrda postojbina“ koja će moći da se obiđe do 26. jula i promocije knjige Miluna Lutovca „Stih i slika“ . O knjizi će govoriti: prof. dr Saša Brajović, mr Petar Vujošević i autor.
Više o ovom programu može se pročitati na linku: http://www.barskiljetopis.me/multimedijalni-program-o-njegosu-lubardi-autora-petra-vujosevica-miluna-lutovca/