NAJVEĆI MIT O INTELIGENCIJI: Da li je IQ predskazatelj uspjeha?
25.05.2017. u 11:19
Da li ste se ikada zapitali kako je ono bistro i prepametno dijete koje ste nekada bili, koje je ostvarivalo vrhunske rezultate u školi, završilo zaglavljeno u besmilslu svakodnevne rutine “kuća-posao”?
Izgleda da koeficijent inteligencije i nije tako bitan predskazatelj uspjeha. Prema tvrdnjama psihologa Anđele Dakvort, tajna uspjeha leži u istrajnosti, odnosno u onome što ona naziva “snaga karaktera”.
Dakvortova je više godina proučavala ljude, da bi na kraju došla do potvrde poslovice “Naporan rad pobjeđuje talenat, kada talenat ne radi naporno”.
Akademske vještine ili koeficijent inteligencije nijesu, sami po sebi, ono što može da predvidi budući uspeh, već je kombinacija strasti i istrajnosti ono što čini uspješne ljude posebnima.
-Prosto rečeno, oni imaju snagu karaktera- objašnjava ona.
Uz fleksibilnost i vrijednost, strast je neophodna da bi se istrajalo u situacijama kada smo suočeni sa nevoljama. Dakvortova kaže da je put do uspjeha jednako važan kao i krajnji rezultat.
“Čak iako su neke od stvari koje takvi ljudi moraju da rade dosadne ili frustrirajuće, ili čak bolne, oni ne bi ni sanjali da od njih odustanu. Njihova strast je trajna.”
-Talenat je to koliko brzo vaše vještine napreduju kada u njih uložite određeni napor. Postignuće je ono što se dogodi kada upotrebite te stečene vještine-tvrdi Anđela Dakvort i dodaje da je uloženi napor dvostruko važniji od talenta ili vještina.
Ljudi sa izraženom “snagom karaktera” imaju izražene četiri osobine: interesovanje, praktičnost, svrhu i nadu, zaključuje ona.
Postoji 14 znakova koji svakome mogu otkriti ima li visoku emotivnu inteligenciju i na čemu treba da raditi kako bi je što bolje razvio. 1.Zanimaju vas ljudi koje ne poznajete Volite li upoznavati nove ljude i prirodno postavljate puno pitanja nakon što vam predstave nekoga? Ako se to odnosi na…
Osobe s višim koeficijentom inteligencije imaju neka zajednička obilježja, a analizom velike količine podataka naučnici su izdvojili ona koja se najčešće ponavljaju. Znate da svirate neki instrument Naučnici tvrde da muzika podstiče razvoj mozga na više načina. Mnoge studije pokazale su da djeca koja uče da sviraju od malih nogu…
U dijelu javnosti često su podijeljena mišljenja jesu li djeca danas inteligentnija u odnosu na ranije generacije. Suprotstavljene strane se sukobljavaju na društvenim mrežama tako što jedna tvrdi da su ranije društvene igre i boravak u prirodi uspješno razvijale pamet kod djece, dok njihovi oponenti odgovaraju da to baš nije tako i da je savremena tehnologija itekako od velike pomoći. Ko je pametan? Pravi odgovor na ovo pitanje mogu dati jedino stručnjaci koji prate i ocjenjuju razvoj inteligencije u našoj državi. Razgovarali smo sa predsjednikom Mense u Crnoj Gori Markom Lakićem. On predstavlja međunarodnu organizaciju u našoj državi koja okuplja članove sa jednim uslovom- da rezultat na standardizovanom IQ testu, odnosno koeficijent inteligencije bude 131 ili više po Vekslerovoj skali, odnosno 148 po Bineovoj. Ovo predstavlja minimalni IQ njihovih članova, dok maksimalni IQ je nemoguće izračunati, a samim tim ni prosječan. Djeca mlađa od 16 godine ne mogu raditi njihove testove, te podsjeća da su u junu testirali skoro 400 kandidata, a uslov za članstvo u ovoj organizaciji je zadovoljilo 99 kandidata. Među njima je i najmlađi član od 16 godina. -Da li su djeca inteligentnija nego ranije? Usudiću se da kažem da nisu, naprotiv – kaže Lakić. Objašnjava da veliki broj djece danas ne razvija sve funkcije mozga, kao što su to ranije radila. Djeca danas, prema njegovim riječima, na žalost, veliki dio svog vremena provode pored televizora i video/kompjuterskih igrica što definitivno dovodi do smanjene motorike, a samim tim i psihofizičkog razvoja. Pojedni stručnjaci su stava da na inteligenciju naslijeđe utiče 20 posto, a na ostatak sredina, a Lakić ističe da je saglasan sa tim, ali da se ne smije usuditi da se izjašnjava u procentima. - Istraživanja koja se sprovode posljednjih godina, možda sada već i decenija, ukazuju na to da je broj neurona nasljedan, dok na ineligenciju kod osoba utiče broj sinapsi - veze između neurona. Sinapse se razvijaju od samog rođenja i to je ono što čini veći procenat koji utiče na inteligenciju. Najveći broj sinapsi se razvije u veoma ranom uzrastu do pete, odnosno sedme godine i to je period kada sa djetetom mora puno da se radi – poručio je on. Dodaje da je nekadašnji način života uticao da se djeca pravilno razvijaju, odnosno da razvijaju svoje sinapse. Odlazak na selo kod djede i babe -Kada ovo kažem, mislim na odrastanje u prirodi, na selu, igranje nekih igrica koje su danas zaboravljene ili se baš rijetko igraju. Danas većina roditelja radi jedan ili više poslova. Nemaju vremena za djecu. Na žalost, danas je sve manje i baka i deki koji žive na selu i kod kojih djeca mogu da se razvijaju u prirodnijim uslovima. U nedostatku vremena za rad i provođenje vremena sa djecom, roditelji pribjegavaju ,,kupovanju dječije pažnje” raznim TV programima ili video/komjuterskim igricama. Bitno je samo da je dijete mirno, da …