Svake godine skoro 800. 000 ljudi oduzme sebi život, a svaki suicid odražava se na porodicu, zajednicu i čitavu naciju, navodi se na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije. Prema tim podacima oko 2.000 ljudi u sviejtu dnevno izvrši suicid, a u Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, se godišnje dogodi oko 30. 000 samoubistava.
Samoubistva su globalni fenomen u svim regijama svijeta, a više od 78% globalnih samoubistava dogodilo se u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom u 2015. godini.
Prema podacima dostupnim za Crnu Goru, u 2015. godini dogodilo se čak 140 samoubistava, od kojih najviše u Podgorici, Kolašinu, Cetinju i Danilovgradu. Slijede Nikšič, Šavnik, Plužine, Berane, Andrijevica.
Psihijatar u nikšičkom Domu zdravlja Dr Vesna Svorcan-Joksimović objašnjava da se pod suicidom podrazumjeva namjerno uništavanje sopstvenog života.
-Suicidalnost je višedimenzionalan fenomen, nije bolest što znači da nije obavezna manifestacija bolesti. Ipak se može reći da su mentalni poremećaji glavni činilac udružen sa samoubistvom – kaže ona.
Suicid je ozbiljan problem javnog zdravlja, ali se ipak može spriječiti pravovremenim, dokazanim i isplativim intervencijama, a da bi bili djelotvorni potrebna je sveobuhvatna multisektorska strategija sprječavanja samoubistava.
Mnogo je razloga zbog kojih neko može odlučiti da „digne ruku na sebe“. Često se navodi da je samoubistvo poziv u pomoć, traženje razumijevanja, odobravanja, pažnje i ljubavi. Samoubistvo jeste rezultat svih životnih udaraca sa kojim se pojedinac nije uspio izboriti. Ipak, ne možemo otići u potpuno drugu krajnost i smatrati da će svaki pojedanac koji je ranjiv i bez nade, potencijalno okončati svoj život.
Različiti su faktori koji utiču na evaluaciju rizika od suicida i koji bi trebali biti upozorenje za porodicu i okolinu.
-To su najčešće prihijatrijski poremećaji, kao što su depresija, SCH psihoza, bolesti zavisnosti, granični poremečaj ličnosti, stresne situacije naročito gubitak neke važne osnobe, somatska oboljenja praćena jakim bolom ili invalidnošću, potom stav prema samoubistvu i realne životne situacije kao, na primjer, socio-ekonomski status – objašnjava dr Svorcan- Joksimović.
Na pitanje da li su žene ili muškarci skolniji samoubistvu, naša sagovornica objašnjava da muškarci češće izvršavaju suicid nego žene, dok sa druge strane žene češće pokušavaju samoubistvo.
-U adolescenciji na 50 pokušaja dolazi jedan realizovan suicid– dodaje ona.
Prema nekim istraživanjima, proljeće dovodi do povećanja stope samoubistava, posebno među tinejdžerima i starijim osobama. Ipak, prema riječima naše sagovornice, a oslanjajući se američku literaturu, samoubistva nijesu u vezi sa godišnjim dobima, ali jesu neznatno češća u proljeće i jesen.
U 21. vijeku život je takav da je stres neminovnost za sve.Za mentalne bolesti rješenje i upravo zbog toga treba ostaviti predrasude po strani, suočiti se sa problemom, potražiti pomoć stručnjaka i izaći kao pobjednik.
Miljana Lalović