Crna Gora ima velike mogućnosti na raspolaganju kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, kao što su hidropotencijal ili solarna energija, koje bi trebalo više koristiti, smatraju u Crnogorskom komitetu Međunarodnog savjeta za velike električne mreže (CG KO CIGRE).
Predsjednik CG KO CIGRE, Milutin Ostojić, kazao je da kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, onda se prvenstveno misli na obnovljive alternativne izvore energije.
-Sve države u Evropskoj uniji (EU) su u značajnoj mjeri iskoristile svoj hidropotencijal izgradnjom velikih, srednjih ili malih hidroelektrana. Slična je situacija i u regionu. Kod nas je iskorišćeno svega 20 do 25 odsto raspoloživog hidropotencijala. Od 1976. godine kada je puštena u pogon hidroelektrana (HE) Piva u Crnoj Gori nije izgrađena nijedna HE, niti neki drugi značajniji obnovljivi izvor energije- rekao je Ostojić agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, velike mogućnosti su na raspolaganju.
-Tako na primjer, Crna Gora je izložena direktnoj solarnoj radijaciji između 1,5 hiljada i dvije hiljade sati godišnje, što daje procjenu godišnje radijacije između 3,5 i 4,5 kWh/m2, pa čak i do osam kWh/m2 dnevno u ljetnjem periodu. To znači da primorski i centralni dio Crne Gore ima solarnu radijaciju uporedivu sa Grčkom i južnom Italijom- kazao je Ostojić.
On je dodao da Podgorica raspolaže sa solarnom energijom od oko 1,6 hiljada kWh/m2 godišnje, što je više od bilo kog grada u jugoistočnoj Evropi, pri čemu je prava šteta što se taj resurs apsolutno ne koristi.
Takođe, Ostojić smatra da je energija vjetra značajni izvor energije koji Crna Gora treba da koristi.
On je, govoreći o korišćenju obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori u narednom periodu, kazao da država ima kvalitetne prenosne kapacitete sa državama u okruženju.
-Povezivanje sa Italijom preko podmorskog kabla snage hiljadu MW učiniće Crnu Goru značajnim energetskim čvorištem. Smatram da tu mogućnost treba na pravi način iskoristiti, tako da država i građani osjete boljitak od realizacije raspoloživih energetskih potencijala. Treba nastojati da se privuku strani invenstitori, jer od Elektroprivrede (EPCG), iskreno rečeno, ne očekujem značajnije aktivnosti u tom pravcu- naveo je Ostojić.
On je najavio da će Savjetovanje CG KO CIGRE biti održano u Bečićima od 9. do 12. maja, na kojem će biti prezentovano ukupno 100 referata, koji su raspoređeni na 15 studijskih komiteta, preko kojih CG KO CIGRE realizuje svoje stručne i naučne aktivnosti.
Generalni pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo ekonomije, a Savjetovanje će zvanično otvoriti ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
-Teme koje će biti razmatrane na Savjetovanju usko su povezane sa osnovnim ciljevima CG KO CIGRE, odnosno sa ostvarivanjem stručnih i naučnih aktivnosti u oblasti planiranja, izgradnje i eksploatacije elektroenergetskih sistema, unaprijeđivanjem proizvodnje, prenosa, distribucije električne energije, zaštitom elektroenergetskih sistema, upravljanjem i regulacijom, primjenom telekomunikacionih i informacionih sistemima, obnovljivim izvorima energije, a posebno i pitanjima zaštite životne sredine-objasnio je Ostojić.
Takođe, jedna od tema Savjetovanja biće posvećena aktuelnim trendovima u vjetroenergetici. Puštanjem u rad 26 vjetrolektrana, koliko ih je postavljeno na Krnovu, Crna Gora će, kako je naveo, postati prva država u regionu u kojoj je na jednom mjestu postavljeno više od 20 vjetrogeneratora.
On je, odgovarajući na pitanje koliki je značaj razvoja te oblasti energetike, rekao da korišćenje energije vjetra zauzima značajno mjesto u državama Evropske unije.
-Tako na primjer Danska podmiruje 25,6 odsto potreba za električnom energijom iz vjetroelektrana, Portugalija i Španija oko 15 odsto, Njemačka osam odsto, a EU prosječno 5,3 odsto. Trenutno se iz vjetra u EU proizvodi oko 250 TWh električne energije. Prognoze su da proizvodnja poraste u 2020. godini na 580 TWh čime bi se zadovoljilo 15,7 odsto potreba za energijom- kazao je Ostojić.
Prema njegovim riječima, predviđa se da u 2030. godini proizvodnja električne energije u EU iz vjetra poraste na 1,15 hiljada TWh, što bi zadovoljilo 28,5 odsto potreba za električnom energijom. Ovi podaci pokazuju da će vjetar u budućnosti biti značajan izvor energije.
(PR centar)