Savremena tehnologija, po mišljenju stručnjaka, može negativno da utiče na govor djeteta, kao i na njegov ukupan razvoj. Logoped Senka Živković za MNE magazin kaže da su i danas prisutna upozorenja da izloženost virtuelnim sadržajima prije druge godine može da ima loš uticaj zbog čega smatra da roditelji treba da budu obazrivi.
Sredstva moderne tehnologija su, pojašnjava ona, zamišljena tako da olakšaju protok i brzinu informacija, osavremene i omoguće bržu i jednostavniju komunikaciju, uglavnom poslovnu, savremenom čovjeku. Međutim, ako se, kaže, ovakav način komunikacije prenese na sve segmente života, posebno najmlađih, onda slobodno možemo govoriti o zloupotrebi savremenih sredstava tehnologije.
-Djeca vole virtuelne sadržaje (crtane filmove, video igrice, animirane muzičke spotove, reklame) i to nije ništa novo. Sadržaj koji se djeci plasira, uzrasna dob, kao i trajanje ovakve vrste zabave su stvari o kojima odrasli, odnosno roditelji, vaspitači itekako moraju voditi računa – rekla je ona.
Reakcija
U posljednje vrijeme je, ističe, medijski aktuelizovana priča koja se bavi negativnim uticajem sredstava multimedijalne komunikacije na rani razvoj, posebno razvoj govora, a iz tog razloga ,,imamo sve više roditelja koji dovode djecu uzrasta između godinu dana i tri godine”.
-Od većine njih dobijemo isti anamnestički podatak da je dijete u najranijem uzrastu bilo višesatno izloženo sadržajima sa TV-a, najčešće crtanim filmovima. Vrlo često se dešava da crtani filmovi budu na stranom jeziku. Takva rana stimulacija može imati loš uticaj ne samo na razvoj jezičkih sposobnosti, već ona može loše uticati na sveukupan razvoj djeteta. Nekad se i desi da dijete uz ovakve sadržaje razvije govor. Često čujemo da dijete zna da ponovi kompletne dijaloge svojih junaka, ali u neprimjerenoj situaciji. Za takav govor kažemo da je nefunkcionalan tj. da nema funkciju komunikacije – pojašnjava Živković.
Izloženost sadržajima na stranom jeziku za dijete pravi, dodaje ona, vještačku bilingvalnu sredinu koja takođe ima loš uticaj na prvi jezik koje dijete mora da savlada, a to je maternji jezik. Sadržaji crtanih filmova, video igrica imaju mnogo intenzivnije zvukove i boje od svakodnevne komunikacije.
Slučaj
-Dijete se lako navikne na ovu vrstu jednosmjerne komunikacije i time gubi inteteresovanje za svakodnevnom interakcijom sa okolinom. Često se dešava da se roditelj koji traži pomoć od stručnjaka ,,pohvali,, kako njegovo dijete zna da pronađe omiljene sadržaje na telefonu ili tabletu. I zaista je to tako. No kada to isto dijete pitate kako se zove ili neko drugo takođe jednostavno pitanje, odgovor izostaje – priča ona.
Kasnije uskraćivanje ove vrste zabave, kako pojašnjava Živković, kod djece izaziva vrlo burnu reakciju.
Ona ističe da stimulacija govornog razvoja počinje odmah po rođenju djeteta. Dijete, kaže, usvaja jezik putem modela, a model su u najranijem uzrastu roditelji. Ona priča da sa djetetom treba da se komunicira u svim situacijama, tokom hranjenja, presvalčenja, kupanja.
-Na taj način se kod djeteta razvija želja i potreba za komunikaciijom. Zato je uloga roditelja u razvoju govorno-jezičkih sposobnosti, posebno u prve tri godine života, veoma važna. Međutim, kako živimo znatno drugačije i brže u odnosu vrijeme koje je iza nas, roditelji pokušavajući da usklade svoje poslovne obaveze sa roditeljstvom pa nekada I nesvjesno posežu za mobilnim telefonima, tabletima kako bi ,,umirili,, dijete. Međutim, postoje i oni roditelji koji ne vjeruju u loš uticaj virtuelnih sadržaja na dječiji jezički razvoj – kaže ona.
Pojašnjavajući kada može roditelj da očekuje od djeteta da izgovori prve riječi, a kada da povezuje rečenice, Živković navodi da je dinamika govorno-jezičkog razvoja djeteta individalna i da zavisi od više faktora. Prije svega, kaže, zavisi od genetske predispozicije, adekvatne stimulacije okoline, kao i od temperamenta djeteta.
-Neke opšte zakonitosti, odnosno norme u razvoju govora ipak postoje. Razvoj govorno-jezičkih sposobnosti se dijeli na prelingvalnu fazu(faza prije progovaranja) i lingvalnu kada govor počinje da se razvija. Od rođenja do trećeg mjeseca dijete plače za različite potrebe i oglašava se kada mu se obratite. Između trećeg i petog mjeseca javlja se razdoblje vokalizacije gdje se dijete igra svojim govornim organima i time proizvodi određene zvukove. Oko šestog mjeseca dijete stvara slogovne kombinacije koje često ponavlja i to je faza brbljanja. Oko desetog mjeseca dijete intenzivno brblja, da bi se oko 12. mjeseca javila prva funkcionalna riječ tj. riječ sa značenjem. Dijete vidi osobe i stvari iz okruženja i imenuje ih – rekla je ona.
Pojavom prve funkcionalne riječi, dodaje, započinje lingvalna faza. Prvu jednostavnu rečenicu dijete urednog razvoja, prema njenim riječima, izgovori negdje izmedju 17. i 20. mjeseca.
-Govor se polako usložnjava, rječnik je bogatiji, rečenice duže i oko treće godine dijete formira osnovu na kojoj će se razvijati dalji govorno-jezički procesi. Negdje oko petog rođendana dijete koristi rečenice koje su gramatički ispravne, odgovara na postavljena pitanja., priča događaje kojima je prisustvovalao, a izgovor glasova adekvatan – rekla je Živković.
Problem
Koji su to znaci koji pokazuju na govornu nerazvijenost kod djece zbog čega roditelji treba da se zabrinu? Naša sagovornica priča da svako kašnjenje u razvoju govora ne mora apsolutno da podrazumijeva i problem. Odstupanja od jezičkih normi, rekla je, mogu da postoje, ali ona ne smiju biti velika.
– Veliko odstupanje od normi govorno-jezičkog razvoja je signal za roditelje da potraže pomoć stručnjaka pa makar ona bila samo savjetodavna – kaže ona.
Ono što je jako važno prije samog progovaranja su, precizirala je, gestovi koje dijete razvija kao jedan vid neverbalne komunikacije sa okolinom. Gestovi poput mahanja, slanja poljubaca, pokazivanja kod djeteta urednog razvoja se razvija između devetog i dvanaestog mjeseca.
-Kod djeteta kod kojeg ne primjećujemo potrebu za neverbalnom komunikacijom sa sredinom i gestovi se ne razvijaju onako kako to predviđaju razvojne norme, pomoć stručnjaka se mora potražiti. Ako dijete ne razumije ili nedovoljno razumije govor okoline, ako je govor nerazumljiv i podsjeća na telegrafski, ako je govor nefunkcionalan tj. ne služi komunikaciji, ako je govor nedovoljno razumljiv ili nerazumljiv kada se to po skali razvoja govora ne očekuje, samo su neki od problema zbog kojih je važno da roditelj zatraži pomoć logopeda – navela je Živković.
Ukoliko kod roditelja postoji i najmanja sumnja da nešto sa govorno-jezičkim razvojem ne ide kako treba, prema njenim riječima, ne treba oklijevati.
– Kod logopeda se ne može poraniti, ali zakasniti itekako može – izričita je ona.
Živković je istakla i da djevojčice u principu prije progovaraju od dječaka. Danas ne postoji, kaže, neka opšte prihvaćena teorija zašto je to tako.
-Čak je prosječna učestalost govorno-jezičkih problema veća kod dječaka nego kod djevojčica – navela je ona.
Svjedoci smo vremena, prema riječima Živković, u kome su sredstva komunikacije sve savremenija, a međuljudska komunikacija, ona prava, čini se sve siromašnija. Ona roditeljima preporučuje da ne dozvole da njihovo dijete bude žrtva takvog vremena.
-Igrajte se sa sa svojim djetetom, pričajte, učite vještine, radujte se njihovom uspjehu. Godine u kojima se sada nalazi vaše dijte te su od izuzetne važnosti za njegov dalji razvoj, a propušteno će se teško kasnije nadoknaditi – kaže ona.
N.Đ.