TRADICIONALNA KINESKA MEDICINA: Značaj ishrane za zdravlje čovjeka je nemjerljiv

Kineska medicina i posebno kineska farmakologija s jedne strane, i kineski način ishrane s druge strane, pripadaju bogatoj kineskoj kulturi. Prema riječima  dr Huang Shile iz Specijalističke ambulante Kina Medika u Podgorici, u razvoju farmakologije i principa ishrane, često su se ove dvije oblasti miješale, pa su namirnice koje se svakodnevno koriste u ishrani postajale ljekovi, a neke biljke koje su se dugo godina koristile u ljekovite svrhe postale su važan dio zdravog obroka. Mnogo je takvih primjera, poput anđelike, đumbira…

– „Piramida ishrane“ koja se koristi u zapadnoj medicini i nutricionizmu previđa da ljudi u svojoj ishrani treba u određenim proporcijama da koriste različite namirnice ili grupe namirnica, gdje su neke zdravije i hranljivije od drugih, ali samim tim piramida praktično predstavlja jednaka pravila za sve ljude. U kineskoj medicini se pacijentu uvijek pristupa individulano, tako da se i režim ishrane određuje na osnovu svakog organizma zasebno, naših energija jin i jang i ostalih važnih parametara i upravo zbog toga se „piramida ishrane“  samo djelimično podudara sa principima kineske medicine- kaže dr Huang Shile.

Komentarišući holistički pristup liječenju, naš sagovornik kaže da je ovaj pristup otjelotvorenje teorija materijalizma i dijalektičkog razmišljanja u kineskoj medicini, te da prožima sve aspekte tradicionlane kineske medicine, fiziologiju, patologiju, dijagnostiku, otkrivanje uzroka bolesti i proces liječenja.

Dr Huang Shile ukazuje na to da je zdrava hrana veoma zastupljena tema u savremenom društvu, širom svijeta. Smatra da loše navike u ishrani narušavaju zdravlje organizma i rast i razvoj kod djece, a povratak pravilnoj ishrani često je važan preduslov za oporavak od čitavog niza bolesti.  On podsjeća da je svaki organizam različit, tako ne postoje univerzalna pravila za ishranu u kineskoj medicini. Ali, postoje neki savjeti koji generalno važe za većinu pacijenata i dr Huang Shile izdvaja nekoliko njih:

1. Na osnovu našeg uzrasta, visine, težine, nivoa šećera u krvi i nivoa fizičke aktivnosti treba odrediti prosječan dnevni unoskalorija i rukovoditi se tim parametrom.
2. Unos ugljenih hidrata treba da čini 50% -60% ukupnog unosa kalorija, ali se pritom mora strogo kontrolisati unos monosaharida (glukoza).
3. Jedite više sirovih namirnica i povrća bogatog vlaknima, tako da dnevni unos vlakana bude 40-60g, a posebno povećajte unos rastvorljivih vlakana.
4. Što manje jedite slatkiša i namirnica sa velikom količinom šećera, a potrudite se da koristite hranljivije zaslađivače, kao što je ksilitol i dr.
5. Unos proteina treba pravilno kontrolisati, tako da čini 15 – 20% od ukupnog unosa kalorija. Pored toga, unos proteina treba mijenjati u skladu sa uzrastom, fizičkom aktivnošću, bolešću i ostalim uslovima koji utiču na njegovu kvalitetnu apsorpciju.
6. Unos masti ograničite na 20 -25%, te se trudite da ne unosite zasićene masne kiseline, kao i da u trenucima velike gladi ne hrlite odmah ka restoranima brze hrane, jer vas ove namirnice neće zasititi.
7. Količina holesterola dnevno ne bi trebalo da prelazi 300mg.
8. Dnevni unos soli treba kontrolisati ispod 6g, a ukoliko patite od hipertenzije onda treba da bude manji od 3g.
9. Voće se preporučuje između obroka, nikako kao zamjena za obrok i to takođe u ograničenim količinama.
10. Veoma je važna redovna fizička aktivnost, kao što je brzo hodanje, trčanje, penjanje, taiđi itd. Naravno da pacijenti sa teškim cerebrovaskularnim bolestima, neuropatijom, oštećenjem vida i raznimdrugim akutnim komplikacijama treba da paze da im treninzi i vježbe ne izazovu kontraindikacije.
11. Cigarete i alkohol strogo izbjegavati.
12. Treba jesti manje, a češće. Preporučuje se od 5 – 7 manjih obroka u toku dana.

Mn.M.