DRUŠTVO PREPORUKA
DRUŠTVO: Do sada identifikovano 38 žrtava trgovine ljudima
U Crnoj Gori je, od 2004. godine do danas, po pravosnažnim presudama identifikovano 38 žrtava trgovine ljudima, dok je oko 200 njih prepoznato kao potencijalne, saopšteno je na konfereniji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Crnogorskog ženskog lobija (CŽL).
Predstavnica iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, Sonja Perišić Bigović, kazala je na pres konferenciji povodom projekta „Izgradimo održive rezultate u borbi protiv trgovine ljudima“, koji je podržala Kanadska ambasada u Beogradu, da je krivično djelo trgovine ljudima teško dokazivo i da se često dešava da se, usljed nedostatka dokaza, to djelo prekvalifikuje u neko srodno krivično djelo.
– Sankcija za počinioca ne izostane, samo se ne presudi kao trgovina ljudima, ali se svim potecijalnim žrtvama koje se nađu u skloništu, bez obzira na kvalifikaciju krivičnog djela, pruža sva zaštita koja im pripada po pozitivnim propisima naše države i međunarodnim standardima – rekla je Perišić Bigović u PR Centru.
Ona je istakla da je Crna Gora rano prepoznala težinu koje ima krivično djelo trgovine ljudima i da je nastojala da, kako je navela, kroz brojne aktivnosti, uspostavi sistem borbe protiv trgovine ljudima.
Prema riječima Perišić Bigović, Crna Gora je prva u regionu, kao prioritet u borbi protiv trgovine ljudima, prepoznala važnost partnerstva sa civilnim sektorom, međunarodnim institucijama i privatnicima.
– Borbi protiv ovog fenomena smo pristupili kroz prevenciju, edukaciju, identifikaciju, efikasno krivično gonjenje, pomoć i zaštitu žrtvama, reintegraciju, koordinaciju i partnerstvo i međunarodnu saradnju – poručila je Bigović.
Koordinatorka projekata u CEDEM-u, Marija Vuksanović, ocijenila je da je nedovoljno urađeno po pitanju identifikacije žrtava trgovine ljudima.
– Jasan indikator za slabu identifikaciju su razlike u broju žrtava koje identifikuju nevladine organizacije i broja žrtava koje su stekle formalno pravni status žrtve prema podacima Kancelarije – istakla je Vuksanović.
Ona je ukazala na procesuiranje krivičnog djela za počinioce trgovine ljudima i, kako je navela, blagu kaznenu politiku prema počiniocima.
– Potrebno je da državno tužilaštvo, u saradnji sa svim drugim organima, prvenstveno sa policijom, obezbjedi kvalitetnije dokaze koji će kasnije biti korišćeni u sudskom postupku i koji neće zavisiti samo od svjedočenja žrtve i njenoj dostupnosti organima krivičnog gonjenja – pojasnila je Vuksanović.
Ona je ocijenila da ne postoji efikasno krivično gonjenje ukoliko žrtve nisu ostvarile sva prava koja im omogućava zakon i garantuju međunarodni standardi.
Vukasnović je podsjetila da, do sada nijedna žrtva trgovine ljudima, u dosadašnjim pravosnažno okončanim postupcima, nije ostvarila pravo na naknadu štete.
– Za nas je neophodno da žrtve koje su prošle kroz veoma traumatično iskustvo trgovine ljudima, dobiju odgovarajuće obeštećenje onako kako im to garantuju nacionalni pravni propisi i međunarodni standardi – zaključila je Vuksanović.
Prema njenim riječima, skromni rezultati su ostvareni i na planu reintegracije jer, žrtva nakon završetka krivičnog postupka, bude prepuštena sama sebi.
Izvršna direktorica CŽL Aida Petrović kazala je da trgovina ljudima danas funkcioniše putem drugih kanala, pojašnjavajući da se seksualna eksploatacija ne odvija u dobro poznatim kafanama, klubovima, „već se za to koriste i društvene mreže“.
Petrović je podsjetila da je CŽL je, u saradnji sa turskom agencijom TIKA ,otvorio centar za edukaciju i stručnu obuku koji daje mogućnost pohađanja tri kursa ali se, prema njenim riječima javlja problem plaćanja kurseva.
Ona smatra da kampanje treba duže da traju i da ih u kontinuitetu finansira država.
– Donatori nas vraćaju na državu jer kažu da država treba da plaća kurseve ili da oformi neki fond koji će omogućiti korisnicama da budu nezavisne u budućem periodu – saopštila je Petrović
Ona je pozvala medije da izvještavaju o problemu trgovine ljudima na način na koji bi pomoglo eliminaciji predrasuda, kao i na podizanje svijesti o ozbiljnosti krivičnog djela trgovine ljudima.
Izvor i foto: PR centar
