NAŠE PRIČE
SUPLEMENTI U ISHRANI: Samo kontrolisana upotreba nije štetna
Dijetetski suplementi nijesu lijekovi i njihova upotreba u ishrani može biti štetna. Bez savjeta specijalista koji se bave zdravim stilovima života nikako ne treba uzimati suplemente-kaže za MNE magazin specijalista higijene na Odjeljenju za ishranu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore Mr sci dr Zorica Đorđević.
-Prije upotrebe bilo kakvih dodataka ishrani neophodno je konsultovati stručnjaka da bi se pravilno procijenile nutritivne potrebe koje treba nadomjestiti pravilnom ishranom i eventualnom suplementacijom. Svaka neadekvatna upotreba suplemenata je ustvari zloupotreba- kategorična je dr Đorđević.
Ona dodaje da je svrha suplementa dopuna uobičajene ishrane. Na tržištu postoji dosta suplemenata i specijalne sportske hrane koja se reklamira kao hrana koja pojačava sposobnost i zadovoljava potrebe sportista tokom takmičenja. Međutim, kako kaže dr Đorđević, samo mali procenat podržan je od strane kompetentnih stručnjaka i naučnih krugova.
-Sportske napitke, energetske pločice, gelove i proizvode za sportiste ubrajamo u dodatke ishrani i ako se često upotrebljavaju mogu imati ergogeni efekat, odnosno mogu da poboljšaju sportska postignuća, otklanjanjem simptoma umora. Zabranjeno je nuditi na tržištu suplemente koji ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene nacionalnim propisima i ukazivati da imaju svojstva prevencije, liječenja ili izlječenja bolesti ljudi- kazala je dr Đorđević.
Ona kaže da je neophodno znati kada se koji preparat koristi, koji je bezbjedan i koju dozu koristiti. Smatra da se pravilnim unosom dovoljne količine namirnica mogu zadovoljiti sve potrebe u ishrani pri uobičajenim i rekreativnim sportskim aktivnostima.
Prema riječima naše sagovornice bodibilderi često uzimaju proteine ili aminokiseline u prahu za povećanje mišićne mase.
-Uobičajena ishrana obezbjeđuje dovoljan unos proteina, pa uz adekvatan unos energije i proteina u visini 15% ukupnih kalorija, dodaci ishrani sa proteinima i aminokiselinama nisu potrebni. Unos proteina ne bi trebao biti veći od 2g/kg tjelesne mase. Potencijalni negativni efekti previsokog unosa proteina su povećani gubici kalcijuma mokraćom što se može odraziti na kosti i povećava rizik od osteoporoze i ima negativan učinak na bubrežnu funkciju, moguća je i dehidracija i smanjenje nivoa testosterona. Višak proteina se sagorijeva kao gorivo ili se deponuje kao mast, ali se ne može iskoristiti za dodatnu izgradnju mišića-objasnila je dr Đorđević.
Ona ističe da postoje zdravstveni rizici od korišćenja prečišćenih esencijalnih aminokiselina (čije visoke doze mogu biti kancerogene) njihova djelotvornost je upitna jer nema dovoljno naučnih istraživanja, moguće su nenamjerne kontaminacije zabranjenim sredstvima.
-Upotreba steroida u svrhu poboljšanja sportskih efekata je zabranjena zbog štetnosti za zdravlje i nepoštene takmičarske konkurencije. Njihove nuspojave možemo rangirati na skali od bezopasnih do fatalnih. Akne su manji problem, ozbiljniji je ginekomastija (rast „ženskih“ grudi), a zatim ozbiljna oštećenja jetre, visok krvni pritisak, srčani ili moždani udar, povećanje nivoa lošeg holesterola što dalje izaziva brojna oboljenja, zatim ubrzanje opadanja kose sa genetskom predispozicijom, uvećanje prostate, atrofija testisa i neproporcionalan mentalni i fizički razvoj osobe koja ih koristi u ishrani – kazala je dr Đorđević.
Doktorka ističe da je važno pažljivo čitanje etikete na suplementima i sportskoj hrani, a treba voditi računa da se kupuju suplementi od provjerenih firmi, odnosno onih koje po mogućstvu ne proizvode prohormone, koje posluju po dobroj proizvođačkoj praksi (GMP) i sertifikuju svoje proizvode u odgovarajućim antidoping laboratorijima.
Hajdana Mugoša
Fitnes instruktorka i vlasnica podgoričkog džim centra Haydana’s, Hajdana Mugoša kaže da dijetetski suplemetni mogu da pomognu, pojačaju ili asistiraju prirodnoj funkciji u organizmu.
-Mišljenja sam da kod ljudi koji se rekreativno bave sportom nikakvi dodaci nisu potrebni, osim kod onih koji bave nekim agresivnijim svakodnevnim treninzima kao i bodibilderi. Suština je da se hranimo zdravo i izbalansirano, da redovno praktikujemo fizičku aktivnost i budemo umjereni, da dovoljno spavamo, vodimo uredan život- kazala je Hajdana Mugoša.
Prema njenoj ocjeni suplementi su veoma popularni kod sportista iz vjerovanja da njihovo uzimanje može pospješiti njihovu brzinu, pružiti im snagu, povećati mišićnu masu ili dati dodatnu energiju.
-U mnogim zemljama ti artikli su lako dostupni putem raznih šopova za prodaju suplemenata. Postavlja se pitanje koliko zaista znamo o njima i da li su zaista potrebni. Nisu svi organizmi isti, potrebe zavise od pola, starosti, fizioloških stanja zbog čega se mora voditi računa o unosu nutrijenata- kazala je Mugoša.
Prema njenim riječima suplementi se dijele prema bezbjednosti i efikasnosti u nekoliko grupa. Odobreni suplementi od Instituta za sportske suplemente su sportska pića, kofein, kreatin, proteini, sportski gelovi i čokoladice, multivitaminski i mineralni suplementi, glycerol, glukozamin, suplementi kalcijuma i gvožđa. Među onima koji se još analiziraju su glutamini, b-hidroksi i b metilburitat, riboza, probiotici, melatonin, L-karnitin, antioksidansi i kolostrum dok za upotrebu aminokiselina, žen šena, kordicepsa, rodiola rozea i koenzima Q10 ne postoji jasan dokaz o korisnosti.
Na listi zabranjenih suplemenata su efedrin, androstenedion, strihnin, prohormoni, DHEA, Tribulus terrestris i drugi suplementi biljnog testosterona.
I.M.
