,,Medeja, semioklazam”, koprodukcija zagrebačkog Kazališta Eurokaz i Kraljevskog pozorišta Zetski dom svoje premijerno izvođenje u Crnoj Gori imaće u srijedu veče. Ovu predstavu, koja je svoju zagrebačku premijeru imala 19. novembra, režirao je hrvatski reditelj Branko Brezovec, po drami crnogorskog pisca Ljubomira Đurkovića, objavljenoj 2015. godine u sklopu triologije ,,Grci”.
Kako stoji u službenoj najavi : ,,Medeja, semioklazam” scenska je dekonstrukcija klasičnog mita o Medeji temeljena na, kako stoji u podnaslovu istoimene drame crnogorskog autora Lj. Đurkovića, ,,kome-tragediji u 10 slika”..” i protkana motivima iz tekstova Euripida, te francuskog dramatičara Žana Anuila i njemačke spisateljice Kriste Volf”. Medejina sudbina inspirisala je brojne savremene autore da napišu svoje viđenje klasične priče – između ostalih, već spomenute autore, a njen je život ovjekovječen i u brojnim likovnim i muzičkim obradama. ,,Medeja u Đurkovićevoj interpretaciji nije prevarena osvetnica i patološki ljubomorna žena, već je supruga i majka koja brine o budućnosti svoje porodice, mada čini se da ima i političkih ambicija”, stoji na Eurokazovoj zvaničnoj stranici. Mit je, kaže se u najavi, ,,U svom temeljnom smislu degradiran, iako nije izgubio svaku priliku”. U Đurkovićevom viđenju ove klasične teme imamo političku dramu, očigledna je aktuelnost u odnosu na društveno politički trenutak u kome živimo, ali uz dokaz da je umjetnost ta koja će nadživjeti politiku.
– Ljubomir je napisao to prije nego se ta politička histerija razmahala. Ona kaže Klintu pjesniku, ,,Daj svi će zaboraviti, politika je dosadna kada nije aktuelna, daj me pretvori u čedomorku, da nešto ostane od mene i tako više nijedna žena neće zvati svoje dijete Medejom zato što sam počinila tako grozan zločin i tako će me ljudi pamtiti“. Ars longa, vita brevis, politika dakle nestaje, umjetnost trijumfira u odnosu na politiku, ono što se dešava u političkom društvu pada u zaborav, čak i takve osobe moraju postati patološke da bi ostale žive. Medeja ima tu aktuelnost, zato što dolazi iz varvarskih zemalja, ono što imamo danas u Evropi. Ona kao varvarka želi se prilagoditi zapadnom svijetu ulazeći u njega, iz Sirije, ili ući i infiltrirati se, i uništiti evropsku civilizaciju. Imamo tri Medeje u predstavi. Jedna se želi prilagoditi Helenskom društvu, jedna koja želi doći na vlast želeći uništiti našu kulturu i društveni poredak, a treća Medeja je ona koja najviše liči i koja je dosta staromodna i pokušava se izborit za neka svoja mitska prava – kazao je na press konferenciji uoči premijere, hrvatski reditelj Branko Brezovec.
Predstava ,,Medeja, semioklazam” imala je svoju zagrebačku premijeru u novembru, a od tada i sedam izvođenja. Specifična scenografija, smještanje scene u jednu prostoriju zagrebačkog Kazališta Eurokaz i uzak krug gledalaca koji broji tek 20 osoba, čine ovu predstavu specifičnom. Intenzivan i nesvakidašnji doživljaj koji najavljuje ekipa predstave potvrdile su i reakcije publike u Zagredu.
– Uništavanje značenja daje zanimljivost jer vas svo vrijeme uzbuđuje, a u Zagrebu se to dešava u prostoru Eurokazovog ureda. Stanu tu i glumci i publika, malo je publike, predstava je ekskluzivna, kapitalizam je eksluzivan, baš nas briga za masovnu kulturu. Šalim se. Nemate ništa protiv da budete stiješnjeni, da imate osjećaj pozitivne klaustrofobije i osjećaj jedne velike umjetničke agresije. U Zagrebu je to prošlo vrlo lijepo, taj ured koji smo prenijeli na scenu, činiće se kao nesvakidašnji događaj – kazao je Branko Brezovec.
– Puno sam i svašta sam u životu radio i svakih sedam, osam godina idem na takozvano čišćenje kod Branka Brezovca da se vratim korijenima pravog kazališta i pravog glumačkog bavljenja kazalištem. Najdražije mi je reći što moji studenti glume kažu, „Profesore, dal će se nama ikada u životu dogodit da budemo u jednoj takvoj predstavi?“. To je najveća pohvala i odlika te predstave. Kada je oni prepoznaju kao pravo kazalište – ispričao je priznati hrvatski glumac Žarko Potočnjak.
Hrvatsko i crnogorsko pozorište, hrvatski reditelj i crnogorski pisac, pomiješali su i glumce iz dvije zemlje u procesu nastajanja predstave. Ana Vučković, Miloš Pejović, Aleksandar Radulović, Marija Šegvić, Žarko Potočnjak i Suzana Brezovec u komplikovanom procesu nastajanja predstave u potpunosti su se razumjeli, bogatiji za jedno veliko iskustvo.
– Bilo je izuzetno zadovoljstvo raditi sa mladim crnogorskim umjetnicima. Izuzetno dobro su se uklopili u sistem rada Branka Brezovca koji nije jednostavan. Nadamo se velikom umjetničkom rezultatu. Bila je ovo velika i uspješna suradnja. Publika je reagirala pozitivno. Stalno imamo upite kada ćemo ponovo igrati. Burno je ispraćeno svako izvođenje – kazala je Suzana Brezovec, hrvatska glumica.
– Igram lik Klita, koji je u suštini Ljubov lik, nije vezan za Euripidovu Medeju. On je pisac, hroničar, postavljen kao jedan od ključnih likova. Bogatiji sam za jedno veliko iskustvo. Semioklazam, kao naslov, bio je dio našeg rada, rušili smo svaki smisao, da bi ga na kraju opet napravili. Glumci su sjajno sarađivali, bili smo tim od početka. Cilj je da publika osjeti neku vrstu katarze. Očekujem pozitivne utiske od publike i na Cetinju – kazao je crnogorski glumac Miloš Pejović o saradnji sa zagrebačim kolegama.
– Za mene je bio ovo izazov. Ovakvo kazalište je jako izazovno i zahtijeva fizičku, emocionalnu, intelektualnu i koncentracijsku predanost – kazala je o procesu rada glumica Marija Šegvić.
Reprizna izvođenja predstave ,,Medeja, semioklazam” na repertoaru Kraljevskog pozorišta Zetski dom su 9. i 10. februara.