DRUŠTVO SLAJDER

PROFESORICA SLAVICA PEROVIĆ O UČENJU JEZIKA: Može li se motociklom oko svijeta? Može.

21.11.2016. u 8:30

Nedavno je na raznim portalima u regionu osvanula vijest da je 32-godišnji Tuzlak Muhamed Mešić fenomen, jer govori čak 56 jezika. On je ispričao da mu je u prosjeku potrebno dvije do tri sedmice da savlada osnove komunikacije jezika. Komentarišući sve to, profesorica Slavica Perović je pohvalila tog momka, ali ističe da mnogi ljudi mogu da postanu poliglote.

Naša sagovornica, koja je ranije predavala na Institutu za strane jezike, priča da je za jedno ozbiljnije znanje stranog jezika, ipak, potrebno mnogo više od dvije do tri sedmice.

-Niko ne može znati 56 jezika na istom nivou kompetencije, već samo do određenog stepena komunikacije, koja ne podrazumijeva nužno ortografiju, i savršenu gramatiku. U takvim situacijama pasivne vještine, a to su razumijevanje i čitanje su razvijenije od pisanja i govora. Stoga, neki od tih brojnih jezika koje mladi poliglota govori vjerovatno su savladani bolje, neki gore, o čemu ja, doduše, ništa ne znam. Ali, impresionirana sam željom da neko uči i savladava strane jezike – rekla je Perović.

Engleski

U svijetu velike brzine, komunikacije u pravoj i virtuelnoj stvarnosti, pri činjenici da se svijet suzio i smanjio, prema njenim riječima, poliglotstvo, ili znanje više stranih jezika nije stvar neke lične ludosti, već stvarne potrebe. Fascinantno je, kaže ona, kada neko zna 56 jezika, to je svake hvale vrijedno, ali da svakako treba znati više od jednog stranog jezika.

-Engleski se danas i ne računa kao strani, on je jezik globalne komunikacije, računa se sve ono preko toga. To su (zvanični) jezici evropske zajednice, francuski, njemački, ruski, španski, italijanski i … nastavite niz – kaže ona.

Znanje više stranih jezika, dodaje, može biti rezultat nekoliko činilaca.

-Neke lične potrebe naslonjene na sopstvenu izrazitu sklonost ka toj mentalnoj i intelektualnoj aktivnosti. Neko voli matematiku, neko strane jezike, a neko, pak, fudbal. Drugo, jezik je sistem, stoga veoma nalik na matematiku, i mnogim ljudima koji imaju razvijene kognitivne sposobnosti nije problem da shvate i otkrivaju sistem, bilo rečeničnog ustrojstva, bilo izgovora, bilo građenja riječi, pogotovo ako im je potreba otkrivanja i stvaranja sistema pristupa u svemu čime se bave. Jezik prvenstveno počiva na pravilima, pa tek onda dopušta izuzetke – smatra ona.

Ukoliko osoba ima iskustvo sa jednim stranim jezikom kojem je pristupila na ovakav način, muka oko savladavanja narednog je, uvjerena je Perović, upola manja.

-Ovo, tim prije, ako je jezik koji se uči iz iste grane indoevropskog stabla jezika, recimo germanske ili romanske – kaže ona.

Metod

Uz inicijalnu želju da se nauče jezici, naša sagovornica ističe da treba znati kako se to radi. Razni metodi su, prema njenim riječima u opticaju, neki manje neki više učinkoviti, ali tehnike pamćenja gramatičkih vremena, pojedinih riječi ili cjelina od velike su pomoći.

– To su takozvane mnemoničke tehnike, najčešće oslonjene na asocijacije, mape uma i slično- precizirala je ona.

Profesorica ističe da je u učenju jezika važna i velika volja, snažna posvećenost i prilično veliki rad.

-Ukoliko je takav „učenik“ obdaren sposobnošću imitacije,  pa dobro uhvati akcente i melodiju rečenice ili iskaza datog jezika ostavljaće utisak da je njegova kompetencija i veća nego što jeste – kaže ona.

Sve ovo navedeno, prema njenim riječima, naslonjeno je na izraziti talenat koji je kompleksan fenomen i obuhvata sposobnost pamćenja, povezivanja, imitacije i autentične komunikacije na datom jeziku primjerenu situaciji, govornicima, stepenu formalnosti i registarskoj korektnosti.

Starije osobe

Profesorica je istakla i da je učenje stranih jezika idealno za starije ljude.

-Jedna od najboljih stvari koje mogu učiniti za sebe je da se upišu na kurs nekog stranog jezika, da se zabavljaju učeći i da nešto rade da podmlađuju svoj mozak, koji će im biti veoma zahvalan za to – kaže ona.

Odgovarajući na pitanje koji su to njeni savjeti za uspješnije savladavanje jezika, Perović je rekla:

-Moj savjet? Može li se motociklom oko svijeta? Može. Može li se preplivati Lamanš? Može. Ne može svako, ali neki mogu. Tako se može postati i poliglota. Ne može svako, ali mogu mnogi, mogu čak i oni koji to nisu ni pokušali. Bitno je da se to želi, da postoji  skolonost i mentalni i kognitivni kapacitet za takvu zahtjevnu djelatnost. A ko uči strane jezike, taj je već kosmopolita. Ta osoba dozvoljava sebi da se sprijatelji sa jednim drugačijim načinom izražavanja i mišljenja. To dvoje već sačinjavaju bitne stubove jedne autentične kulture, mi se tako suštinski okrećemo prema svijetu i širimo svijest – primamo druge svjetove u sebe posredstvom jezika – kaže ona.

Perović vjeruje da se i do desetak jezika može sasvim dobro i normalno savladati ukoliko postoji posvećenost i veliki rad.

-To je već poliglotstvo. Jedno je sigurno. Neće samo od sebe – izričita je ona.

Profesorica trenutno uči francuski. Kaže da joj dobro ide i da se sjajno zabavlja. Kada ga savlada do određenog nivoa, planira da počne da uči neki drugi strani jezik. N.Đ.