Zašto zadovoljstvo životom drastično opada nekoliko godina nakon stupanja u brak? Grafikon ispod je preuzet iz jedne analize Endrua Klarka, Eda Dinera i Janisa Georgelisa u kojoj se od istih ispitanika svake godine tražilo da procjene koliko su zadovoljni životom. Ispitanici su davali i informacije o velikim promjenama koje su im se desile prethodne godine. Grafikon pokazuje nivo zadovoljstva koji procjenjuju otprilike u vrijeme stupanja u brak.

Međutim, kako nobelovac Danijel Kaneman objašnjava u svojoj knjizi ,,Misliti, brzo i sporo”, kada ljudi procjenjuju svoje zadovoljstvo životom, oni prave grešku ,,afektivnog predviđanja.”  Naime, strmoglav pad zadovoljstva životom koji vidimo na slici ne mora biti pokazatelj da prvobitne radosti braka brzo iščezavaju kako iskustvo prelazi u rutinu.

Na pitanja „Koliko ste u cjelini zadovoljni svojim životom“ i „Koliko ste srećni u posljednje vrijeme“ nije tako jednostavno odgovoriti. Kada treba dati brz odgovor, kao što je slučaj i s drugim pitanjima, neki ljudi možda imaju već spreman odgovor koji su smislili drugom prilikom kada su procjenjivali svoj život. Drugi, vjerovatno većina, ne pronalaze brzo odgovor na postavljeno pitanje i automatski olakšavaju sebi zadatak zamijenjujući ga drugim pitanjem, piše Kameman.

Kada vas upitaju da procjenite svoj život ,,ne pada vam na um isključivo trenutno raspoloženje. Vjerovatno ćete se prisjetiti važnih događaja iz nedavne prošlosti ili u bliskoj budućnosti, briga koje vas stalno muče – recimo, zbog zdravlja vašeg partnera ili lošeg društva u kome se vaš tinejdžer uporno kreće – te važnih dostignuća i bolnih neuspjeha.

– Prisjetićete se nekoliko stvari relevantnih za postavljeno pitanje; mnogih drugih nećete. Prema brzini kojom ljudi odgovaraju na pitanje o zadovoljstvu životom i uticaju njihovog trenutnog raspoloženja na taj odgovor, možemo zaključiti da se ne bave pažljivim razmatranjem kad procenjuju sopstveni život – navodi on.

Kaneman navodi primjer eksperimenta u kojima su ispitanicima prije postavljanja pitanja o zadovoljstvu životom omogućili da ,,pronađu” novčić od deset centi koji su podmetnuli organizatori eksperimenta.

– Zbog tog sitnog srećnog događaja oni su vidno bolje procijenili zadovoljstvo životom u cjelini! – objašnjava on.

– Isto tako, kada nedavno oženjenog muškaraca ili tek udatu ženu pitate kakav joj je život, oni će se odmah prisjetiti vjenčanja, radosnog događaja, i ocijeniti svoj život višom ocijenom. Pažnja koju nečemu posvećujemo ključ je zagonetke – ocijenio je Kaneman.

Dakle, istraživanja o zadovoljstvu ljudi svojim životom ne pokazuju kako se oni zaista osjećaju sve vreme, već da li se u njihovim životima nedavno dogodilo nešto dobro ili loše čega će se lako sjetiti kada ih neko pita.

Pažnja koju nečemu posvećujemo ključ je zagonetke!

– Ljudi će, kada ih upitate o životu, pomisliti na svoj nedavni ili skori brak. Intenzitet te misli će s protokom vremena sigurno izbledjeti, kao što biva sa svim novinama. Čak i tek vjenčani koji imaju sreće da uživaju u radosnoj zaokupljenosti svojom ljubavlju, na kraju će se vratiti na zemlju i njihov osjećaj dobrobiti će ponovo zavisiti, kao što kod svih zavisi, od okruženja i trenutnih aktivnosti –  objašnjava Kaneman.

Šta onda zaista utiče na životnu sreću i čini li nas brak srećnijim? Kaneman navodi da brak donosi i dobre i loše trenutke:

– Žene koje imaju partnera provode manje vremena same, ali su manje i s prijateljima. One više vremena posvećuju vođenju ljubavi, što je divno, ali i obavljanju kućnih poslova, pripremi hrane i brizi o djeci, što su sve relativno nepopularne aktivnosti. I naravno, nekim udatim ženama je velika količina vremena koju provode sa suprugom mnogo prijatnija nego nekim drugima. Na osjećaj dobrobiti brak u prosjeku ne utiče, ne zato što je brak nevažan za sreću, već zato što neke aspekte života mijenja nabolje, a neke nagore.

Međutim, za doživljaj sreće ne mora biti presudno to kako živimo, već i kakve smo naravi:

– Jedan razlog za nisku korelaciju između životnih okolnosti osobe i njenog zadovoljstva životom jeste to što su i osjećaj sreće i ukupno zadovoljstvo životom umnogome određeni temperamentom. Predodređenost za dobrobit je podjednako nasljedna kao visina ili inteligencija – to pokazuju studije blizanaca koji su po rođenju razdvojeni. Ljudi koji nam se čine podjednako srećnima pokazuju velike varijacije u samoprocjeni sopstvene sreće.

Šta smo očekivali od života, pa i od braka, mnogo utiče na to koliko ćemo srećni biti:

– Jedan od recepata za nezadovoljstvo u odrasloj dobi glasi: postavite sebi teško ostvarive ciljeve.

Štaviše, samo razmišljanje o sopstvenoj sreći, može da nam je pokvariti.

– Bilo koji aspekt života na koji nam je usmjerena pažnja djelovaće nam krupnije u opštoj procjeni. Ovo je suština iluzije pogrešnog fokusa i može se opisati jednom jedinom rečenicom: Ništa u životu nije tako važno kao što mislite kada o tome razmišljate – navodi Kaneman.

Dakle, prije nego što se zapitamo jesmo li srećni u braku, moramo prvo da se zapitamo šta je uopšte sreća i ima li ova riječ samo jedno značenje, poručuje  nobelovac.

Danijel Kaneman je jedan od najuticajnih psihologa u istoriji i svakako najvažniji psiholog današnjice. Ima dar za otkrivanje zapanjujućih obilježja ljudskog uma, a mnoga od njih su postala dio udžbenika i svakodnevne mudrosti. Njegov rad je preoblikovao socijalnu psihologiju, kognitivnu nauku, istraživanje razuma i sreće, kao i bihevioralnu ekonomiju – područje nauke čiji su pokretači Danijel Kaneman i Amos Tverski.

Izvor: Detinjarije.com