Međutim, u Skupštini se nedavno čuo predlog grupe poslanika da se to uvećanje isplati retroaktivno od 1. januara, kao i da se onima sa najnižim primanjima penzije povećaju 30 odsto. U razgovoru za Dnevne novine, direktor Fonda PIO Dušan Perović kaže da bi usvajanje takvog predloga dovelo u pitanje stabilnost i održivost penzijskog sistema, kao i redovnost isplate ovih prava u tekućoj godini.

– Svako dalje povećanje penzija i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja dovelo bi u pitanje stabilnost i održivost penzijskog sistema, kao i redovnost isplate ovih prava u tekućoj godini. Raspoloživa sredstva u Budžetu Fonda PIO Crne Gore za 2016. godinu ne bi bila dovoljna za isplatu ovih prava. Takođe, dalje povećanje penzija i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja bi uvećalo deficit Fonda PlO, koji iznosi oko 42 odsto, kao i uvećanje deficita državnog budžeta – objašnjava Perović.

Budžetom Fonda PIO Crne Gore za 2016. godinu, kaže on, obezbijeđena su dovoljna sredstva koja će omogućiti nesmetanu i redovnu isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, uključujući i vanredno usklađivanje nominalnog iznosa najniže penzija od 20 odsto, kao i usklađivanje penzija, vrijednosti penzije za jedan lični bod i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja od tri odsto, počev od 1. jula 2016. godine.

– Naime, prije usvajanja  izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju od Vlade Crne Gore, Fond PIO je izvršio detaljnu i sveobuhvatnu analizu svih faktora koji utiču na kretanje izdataka po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kojom je procijenjeno da će raspoloživa sredstva u Budžetu Fonda PIO za 2016. godinu omogućiti redovnu isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za ovu budžetsku godinu i nakon usklađivanj a penzij a na gorenavedeni način”, tvrdi Perović.

I za naknade se može obezbijediti novac

U Informaciji koja je usvojena na prošloj sjednici Vlade, navodi se da je za naknade za majke do kraja godine neophodno obezbijediti oko 48,8 miliona eura. Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić za DN kaže da, iako ovaj problem izaziva poteškoće u funkcionisanju sistema, do rješenja se može doći.

 – Podsjetio bih da sam taj problem naslijedio, ali to je dio odgovornosti koju sam svjesno preuzeo, iako, priznajem, odvlači pažnju i troši ogromnu energiju. Ovaj problem na određeni način pomjera fokus sa onoga što je suština angažmana, a to je kontrola, odnosno prevencija zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe. Do sredstava koja nedostaju se može doći, te se u tom smislu komunikacija između Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva finansija kontinuirano odvija – rekao je Marić.

Prema njegovim riječima, model za prelazni period je nađen, dok se dugoročno rješenje traži.

– Ističem da postoji 230 miliona eura naplativog poreskog duga, pitanje je da li je moglo više da je sistem bio efikasan i zašto to nije bio, kao i da postoji ogromna količina opljačkanog novca kroz korupciju i organizovani kriminal koji čekamo da se vrati u budžet ili preciznije, građanima – dodaje Marić.