Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije SZO, u kojem će učestvovati djeca iz određenih odjeljenja prvog i drugog razreda, sprovešće Institut za javno zdravlje i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crna Gora, uz potporu Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete.
Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da će se istraživanjem doći do podataka bitnih za praćenje gojaznosti kod djece uzrasta od šest do devet godina.
Kako se navodi, podaci će se dobiti na jedinstven i međusobno uporediv način, a istraživanje će biti istovremeno i koordinisano sprovodeno u 25 zemalja u Evropskom regionu SZO.
Metodologija istraživanja je pod strogim nadzorom eksperata SZO u cilju razvijanja i sprovođenja programa za suzbijanje sve izraženijih trendova gojaznosti i problema nepravilne ishrane u dječijem uzrastu, navode iz Instituta za javno zdravlje.
Pojavu prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti djece uslovljavaju neuravnotežena ishrana djece, sa jedne, te sedentaran način života sa malo ili nimalo fizičke aktivnosti, sa druge strane.
Iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da gojazna djeca češće imaju povišene vrijednosti krvnog pritiska ili povećane vrijednosti masnoća u krvi, a u životu ranije i češće oboljevaju od hroničnih masovnih nezaraznih bolesti koje su vodeći uzrok smrti u razvijenom svijetu, kao što su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, moždani udari, dijabetes tipa II, hipertenzija, bolesti lokomotornog sistema i slično.
Gojaznost, osim toga, djecu čini nesrećnom i narušava samopouzdanje djece u razvoju.
Nepravilna ishrana djece može, takođe, da rezultira i pretjerano niskom tjelesnom masom, pojavom malokrvnosti zbog nedostatka gvožđa, razvojem mikronutritivnih deficita, te smanjenom otpornošću organizma, dodaju iz Instituta za javno zdravlje.
Na razvoj prehrambenih navika djece najveći uticaj imaju roditelji, no iz te institucije ističu da bi trebalo naglasiti i uticaj sredine na oblikovanje dječije ličnosti i usvajanje navika zdravog hranjenja i ponašanja.
Polaskom u školu ishrana djece nije više u potpunosti pod kontrolom roditelja, te je iz tih razloga važno da se unaprijedi ishrana djece i tokom boravka u školi. Svrha COSI istraživanja je promocija zdravlja i dobrobiti djece u osnovnim školama, navode iz Instituta za javno zdravlje.
Prvi krug COSI-ja je sproveden 2007. i učestvovalo je 10 zemalja. Svakim sljedećim ciklusom, povećavao se broj zemalja učesnica, tako da se četvrtom krugu istraživanja pridružila i Crna Gora.
Kako su kazali iz Instituta za javno zdravlje, rezultati prvog kruga istraživanja su pokazali zabrinjavajuću učestalost prekomjerne uhranjenosti i gojaznosti djece koja se kretala od 19,3 do 49 odsto kod dječaka, a od 18,4 do 42,5 odsto kod djevojčica.
U Crnoj Gori je, uz pomoć eksperta SZO, određeno 100 osnovnih škola koje će biti obuhvaćene istraživanjem.
Na osnovu prikupljenih i analiziranih rezultata mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase, obima struka i kukova, dobiće se uvid u stanje uhranjenosti djece u nižim razredima osnovne škole. Uhranjenost predstavlja jedini zajednički faktor rizika za razvoj svih danas vodećih bolesti, naglasili su iz Instituta za javno zdravlje.
U toj instituciji smatraju da će analiza životnih navika i socijalnih okolnosti koje mogu uticati na stanje uhranjenosti i zdravlje djeteta, a koje se dobija standardizovanim upitnicima, pružiti osnovu za razvoj boljih zdravstvenih programa za našu djecu.
Izvor: CDM
