21.05.2016. u 7:45
– Ako se Golubovci budu razvijali u narednih 10 godina, kao u protekloj deceniji, mogu postati jedno zeleno predgrađe slično onima u Londonu, koje će pripadnici biznis klase birati za mjesto stanovanja. Odvojenost od gradske buke, odlična saobraćajna povezanost sa Glavnim gradom do čijeg se centra iz Golubovaca stiže brže nego iz Bloka 6, tržnica lokalnih poljoprivrednih proizvoda, vrtić, osnovna i srednja škola u mirnom kraju, usklađeni elementi urbane i ruralne arhitekture i kulture. Jezero na 10 minuta, more na pola sata, a sa aerodroma u svijet – predispozicije su razvoja ove gradske opštine koju nam na početku razgovora za Montenegro magazin predočava njen predsjednik Dušan Radonjić. Povod za intervju bio je dvostruko slavlje koje će Golubovci obilježiti, a to je decenija nezavisnosti, a ujedno i isto toliko dugo postojanje gradske opštine.
Kako su se to Golubovci razvijali u svojih i prvih deset godina države?
– Ovo za nas jeste godina presjeka. Krajem godine, 26. decembra, slavićemo desetogodišnjicu gradske opštine, tako da već sad možemo konstatovati da se u smislu ulaganja, investicija i razvoja Zete, u tom periodu, uradilo više, nego za četvrtinu vijeka prije toga. Koliko je podignut kvalitet života ovog podneblja mogu potkrijepiti samo kroz nekoliko krupnih projekata koje smo sproveli i sprovodimo. Prije svega, moram pomenuti saobraćajnicu M2 (od Zabjela do skretanja za Aerodrom) koja je bila od par ekselans državnog značaja, a u koju je uloženo blizu 17 miliona eura. Ako tu prvu fazu uvežemo sa drugom koje će koštati šest miliona, čiji se završetak očekuje do kraja godine, odnosno sa isto toliko vrijednom trećom, koja je već završena možemo govoriti o zaokruženoj investiciji od oko 30 miliona eura. To je za sada najveća investicija u Glavnom gradu, a u apsolutnim brojkama tu investiciju može premašiti samo najavljeno ulaganje u kolektor. U milionima se mjere i sredstva koja smo uložili i ulažemo u lokalne saobraćajnice, odnosno obnavljanje 150 km duge putne mreže.
Ozbiljna ulaganja bila su i u vodovodnu infrastrukturu. Kako taj sistem funkcioniše?
– Oko 12 miliona eura uloženo je u vodovodnu infrastrukturu, koja je 90 odsto stavljena u funkciju. Predstoji nam jedna kontinuirana akcija priključenja na mrežu koji će biti ekonomski veoma prihvatljiva. Svjesni smo da je to proces koji traje i na čiju dinamiku se može teško uticati, ali polovina Zete već je priključena. Naš apel je da to urade i ostali mještani i da to što prije odradimo.
Zeta će imati zaokruženu priču kada je riječ o obrazovnim institucijama. Njena kruna trebalo bi da bude srednja stručna škola?
– Značajna sredstva uložena su u infrastrukturne projekte u obrazovanju. Rekonstruisali smo osnovnu školu koja bi uskoro trebalo da promijeni ime ,,Gornja Zeta“ u ,,Vladika Danilo“, kako se nekada zvala. Uz pomoć Ministarstva prosvjete, Glavnog grada i Direkcije javnih radova uspjeli smo da je transformišemo iz područnog odijeljenja, što je bila 2010., u modernu devetogodišnju školu sa svim sadržajima za najkvalitetniji nastavni proces. Možda brojka da je škola u tom periodu brojala 50 učenika, a sada ima skoro 400, najviše govori koliko su se stvari u Zeti popravile nabolje.
Na imanju od 7400 kvadrata, koje je donacija i zadužbina gospođe Ljubice Đuretić, napravili smo vrtić od blizu 2000 kvadrata koji je koštao dva miliona eura. Oko 300 mališana boravi u ovom vrtiću, na veliko zadovoljstvo roditelja, kao i osoblja, jer su uslovi koje ovaj objekat pruža na najvećem nivou. Malo koji vrtić raspolaže tako ogromnim dvorištem, koje zajedničkim snagama stalno pokušavamo da upotpunimo.
Kruna ove priče o obrazovanju biće svakako srednja stručna škola koja će se nalaziti u neposrednoj blizini vrtića ,,Zvjezdani vrt“ i taj projekat bi trebalo da počne da se radi ove, a prema sadašnjim planovima, završi za tri godine. Na osnovu projekta škole, možemo sa sigurnošću tvrditi da ćemo u narednom periodu dobiti jedan od najreprezentativnijih srednjoškolskih objekata u Crnoj Gori, vrijedan četiri i po miliona eura. U sastavu ove obrazovne ustanove biće zastupljena gimnazija, ekonomska i poljoprivredna škola. Škola će imati i halu za dvoranske sportove, tipa one iza podgoričke Gimnazije, čime će Zeta dobiti taj nedostajući sadržaj.
Zeta je dobila i prostorni plan?
– 2009. imali smo 10 odsto prostora pokriveno Generalnim urbanistički planom. Kad nemate planove, nemate mogućnost nekome da zabranite da gradi na svom zemljištu, a opština je bila blokirana gradnjom. U ovom trenutku 95 odsto teritorije Zete pokriveno je planskim dokumentima, a razradićemo do minijature svaki detalj. Na ovaj način zaštitili smo poljoprivredna imanja tamo gdje su grupisana, a dozvolili gradnju stambenih i poslovnih objekata uz bitnije saobraćajnice. To je bio ogroman posao, koji je sada slabo vidljiv, ali će dugoročno svako biti.
Ovo je, prvenstveno, poljoprivredni kraj. Na koji se način planira unaprijediti poljoprivredna proizvodnja?
– U ovom smislu, kratko bih se još osvrnuo na srednju školu koja je u planu. To nije presudno, ali svakako govori o trajnoj usmjerenosti na razvoj poljoprivrede ovog kraja. Tu smo planirali da, koristeći novac iz IPA fonda, otvorimo regionalni centar za obuku poljoprivrednika, ne, dakle, samo srednjoškolaca, već i za doobuku i prekvalifikaciju odraslih.
Pitanje poljoprivrede u Zeti mora uvijek ostati najaktuelnije. Ne možemo reći da smo u ovom trenutku zadovoljni svakom oblašću. Neke stvari su dobre, kao što je ratarstvo, dok se povrtlarstvo, stočarstvo polako pokreće. Nekad je u Zeti bilo i do 10.000 grla krupne stoke, a danas po nekim statistikama ima oko 1300 krava. To nije baš ohrabrujuće.
Mi smo pokrenuli akciju povećanja zasada koji su rentabilne kao što su žitarice i kukukruz, kroz subvencije i uz stimulisanje udruživanje, pa trenutno imamo rezultat da smo za nekoliko godina 1000 posto povećali ratarske površine, a samo ove godine za 100 posto.
Prilično smo okrenuti tradicionalnom načinu poljoprivredne proizvodnje, a moramo biti usmjereni savremenom tržištu koje podrazumjeva udruživanje, kooperacije i profit na količinu. Ako nemate vrhunski kvalitet, a konkurencija u regionu je jaka, s obzirom na površine mi ne možemo da pariramo količinom. U poljoprivredi je ključno tzv. 3K – kvalitet , kontinuitet i kvantitet. Naša šansa je u prve dvije kategorije. I osjeća se da se i naši poljoprivrednici okreću ka tom savremenom načinu proizvodnje, a to se može zaključiti na osnovu broja aplikacija za sve kreditne linije koje Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo, i sve većeg broja aplikanata koja su dobijaju ta sredstva. Kroz te linije veliki broj Zećana obnovio je mehanizaciju, proširio stočni fond, ali sve to treba još značajno unaprijediti. Mi, kao opština, nijesmo kreatori agrarne politike, ali možemo savjetodavno i uslužno da budemo na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima.
Golubovce čeka i promjena statusa koji u pravnom smislu donosi nove ingerencije. Kakve su projekcije za taj period?
– Već nakon sljedećih izbora zakonska rješenja koja su Gradsku opštinu Golubovci transformisala u onu u sastavu Glavnog grada, dobiće svoju punu implementaciju, kroz značajno proširenje ingerencija, utvrđivanje teritorije, budžet, službe i sekretarijate koji će autonomno raditi svoj posao. Naravno ostajemo u sklopu Glavnog grada sve dok ne budemo mogli da funkcionišemo nezavisno, a to se ne može desiti preko noći. Počećemo da se bavimo i lokalnim finansijama, iako je ta oblast definisana u ovom trenutku sa Glavnim gradom, i u tom smislu mogu da kažem da je Zeta privilegovana, i zahvalan sam na tome.
Zeta je tako strateški pozicionirana da ima sve četiri vrste saobraćajne infrastrukture – drumski, željeznički, vazdušni, pa možemo reći i vodeni rijekom Bojanom do Skadraskog jezera, dovoljan za turističku privredu. Na pet do deset kilometara smo do jezera koji je biser ove države, na pola sata do mora, sa prelijepom prirodom, značajnim turističkim potencijalom koji uopšte nijesu valorizovani, a koje ćemo u narednom periodu forsirati.
Zbog svega ovoga, mislim da imamo ozbiljan potencijal da budemo i samoodrživi, ukoliko to bude opredjeljenje ove sredine u budućnosti. Ovo je zaista i ekonomski realno, bez želje da bilo koga potcijenimo, mi imamo ogromne resurse koje bi trebalo valorizovati, a tome smo opredjeljeni i ja i mladi tim saradnika u opštini koje ne popušta entuzijazam sa kojim smo krenuli i realizovali sve ove projekte. Svakako, kontinuitet sve kvalitetnije i intenzivnije saradnje sa Glavnim gradom i državnim institucijama garancija su uspjeha ovakvog opredjeljenja Opštine Golubovci.
Dušanka Vukadinović
Foto: B. Šekularac