Najveći hrišćanski praznik u godini, Vaskrs, danas proslavljaju vjernici pravoslavne vjeroispovjesti. Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima „Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse“.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a narod sa sveštenikom ide u litiju oko crkve. Nakon liturgije okuplja se u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
Prvo ofarbano jaje, „čuvarkuća“ čuva se u kući do narednog Vaskrsa.