Porto Novi
MAGAZIN

NIK VUJIČIĆ GOVORIO PRED PUNOM DVORANOM SC ,,MORAČA”: Novac od ulaznica ide u humanitarne svrhe

Nik-Vujicic_SC-MoracaPublika u ispunjenoj do posljednjeg mjesta dvorani Sportskog centra ,,Morača“ u Podgorici imala je večeras priliku da osjeti snagu riječi i poruke najinspirativnijeg motivacionog govornika našeg doba Nika Vujičića.

U svojoj prvoj posjeti Crnoj Gori dotakao je srca svakog u sali. Buran aplauz i ovacije pratili su cijelo predavanje koje je trajalo sat i 15 minuta, a prošlo za tren. Bilo je smijeha i suza.
Radmila Petrović mu je u ime ŽRK Budućnost uručila dres i loptu, a djeca iz NVO ,,Zračak nade“ i Dnevnog centra Pljevlja dvije fotografije od kojih je jedna bila manastira Ostrog.
– Prvi put sam u Crnoj Gori. Ovo je jedna od najljepših zemalja u kojoj sam bio. Ja sam učio da znam mnogo jezika, pa sada govorim srpski, crnogorski…, ali je za mene najbolji jezik koji možete da znate ljubav. Ona je osnovni temelj i jedini način da primite nadu – poručio je Vujičić na mješavini srpskog i engleskog jezika.
Najviše mu se sviđa naša rečenica ,,Svaka čast!“
Govorio je o nadi i zapitao sve kako pronaći pravu istinu o sreći kada nemate puno toga.
Život bez svrhe je život bez nade, kazao je on.
Nik-Vujicic_SC-Moraca_1– Niko ne zna zašto sam rođen ovakav. Ni moji doktori ni roditelji ni Lejdi Gaga – rekao je Vujičić i aluzijom na Gagin hit ,,Born this way“ izazvao smijeh u sali.
Dok je išao u školu činilo mu se da svi imaju više od njega. On je tada samo želio noge i ruke. Ono što ga je fasciniralo jeste da svi ljude koje je upoznao su pod stresom.
–  Shvatio sam da stalno tražimo neke stvari. I ako niste srećni kao samci, nećete biti srećni ni u braku. Ako mi ne vjerujete, razgovarajte sa ljudima koji su u braku – poručio je on i opet izazvao smijeh u sali.
Pitao je sve u sali: ,,Ko ste?“ i ,,Šta želite?“
– Živimo, ali iznutra smo mrtvi, jer nismo još pronašli ono nešto. Kada nemamo stvari na onakav način kakav bismo željeli, onda imate izbor. Izbor da ustanete ili odustanete. Kada nisam više imao nadu, počeo sam da vjerujem da možda bi trebalo da odustanem….Zapamtite, vaša sudbina jeste vaša sudbina. Vaša vrijednost jeste vaša vrijednost. Moja sudbina kao 33-godišnjaka pokazala je da je moja budućnost da budem govornik, suprug i otac dvoje djece. Da Nik nije bio govornik, da nije postao suprug, otac, i dalje bih bio Nik Vujičić, jer imam dušu, duh, a ono što vi jeste ne odnosi se na stvari niti na posao, jer bilo da ste zaposleni ili ne, volim vas. I dalje imate vrijednost, i dalje možete biti dobar suprug. Radije bih bio siromašan koji je iskren i privržen suprug koji voli svoju djecu nego bogataš koji nikada nije sa svojom djecom i koji laže – poručio je Vujičić i dobio aplauz.
Porodica je bogatstvo, novac je novac, on je samo to, novac pomaže, ali ne polažite sreću u novac. Ako je novac vaš bog, ako je seks vaš bog, ako ono što ljudi misle o vama zaista vam je važno, imate ego i ponos i nikada nećete biti srećni. Budite zahvalni za ono što imate, ne fokusirajte se na ono što nemate. To su naučili Vujičića njegovi roditelji.
Ispričao je nekoliko anegdota, od one kada je šokirao djevojku u kolima pored svojih koja ga je gledala, jer mu je vidjela samo glavu i on je počeo da se okreće u mjestu, te je isprepadao, do toga kada je prije dvije godine odlučio da istraumira putnike jednog aviona kada im se predstavio u uniformi i odijelu kao kapetan i govorio im kako tog dana imaju sreće, jer avio-kompanija isprobava novu tehnologiju. Odrasli su bili zaprepašćeni, dok su mališani bili oduševljeni, slikali ga i postavljali fotografije na ,,Instagram“.

Smijeh je odzvanjao salom i kada je govorio o tome kada je počeo da drži predavanja. Majka ga je jednog dana zabrinuta pozvala na razgovor, jer nikome nije rekao da drži govore. Čudilo je što se to dešava što ljudi dolaze, odnesu joj sina, stave ga u kola i poslije nekoliko sati ga vrate.
– Ti se vratiš srećan, a oni plaču. Šta radiš? Kažem joj: ,,Pa, ja govorim.“ ,,Šta govoriš?“ ,,Dijelim svoju priču.“ ,,Ti imaš priču?“ Kažem joj: ,,A-ha“. ,,Što je tvoja priča?“ ,,Ne znam, ali govorim iz srca.“ Pitala je da li mi je ovo hobi ili posao. Rekao sam da je posao – ispričao je Vujičić.
Kada znate svoju svrhu i poznajete vrijednost uspjeha, onda ćete imati hrabrost da ne uspijete na svom putu. Kada nemate hrabrost, uvjerite sebe da ste gubitnik i da za vas nema nade, rekao je Vujičić.
Kada imate istinsku nadu, ona vas može voditi kroz sve – vjeru, porodicu, prijatelje.
Pomenuo je primjer Tomasa Edisona s razlogom. Edison je 10.000 puta pokušavao da izmisli sijalicu. Pitali su ga kako se osjeća što nije uspio da napravi sijalicu 9.999 puta. Edison im je odgovorio da nije on promašio, već da sada zna 9.999 načina kako da ne napravi sijalicu.
– Ako je Nik Vujičić pao 100 puta i isto toliko pokušao da se podigne, da li sam ja gubitnik? Ne? Zašto onda ti misliš za sebe da si gubitnik? – poslao je još jednu snažnu poruku.
Na svemu zahvaljuje Bogu.
Nik-Vujicic_SC-Moraca_2
Za kraj tražio je od publike koja je stajala na nogama dopust da se pomoli za Crnu Goru.

U programu su učestvovali gospel hor iz Slovenije, te djeca iz NVO ,,Zračak nade“ i Dnevnog centra Pljevlja koji su pružili predivan program ritmike u pjesmama ,,Ludi letnji ples“ i ,,Svi smo jednaki“ i pjevačica Andrijana Božović koja je otpjevala ,,Krila anđela“ i ispričala svoju životnu priču.
Nik-Vujicic_SC-Moraca_14
– Kao mlada, zamišljala sam da ću završiti školu, pa fakultet, pa putovati malo, zaposliti se, pa naći čovjeka, pa se udati, roditi djecu i živjeti srećan život, ma šta to značilo. Nekako je sve to kod mene išlo tim redom do jednog trenutka – počela je svoju priču Božović.
Svako ima svoj problem s kojim se suočava i svakom je svoj problem najteži, kazala je ona i poručila da nijedan problem nije nerješiv, samo je potrebno vrijeme, strpljenje, zauzeti drugu koncepciju stvari, posmatrati stvari drugačije.
Sina Darija je rodila 2010, a onda su stvari 2011. na 2012. krenule nizbrdo. Suprug Goran razbolio se od sarkoma, mjesec dana nakon toga porodila se sa Petrom, ispričala je.
– Moj sin Petar  je bio dijete sa posebnom potrebom, neko je govorio da je cerebrala. Bile su tu fizikala svakog dana, odlasci za Beograd, Igalo, bukvalno je bila svakodnevna borba….Goran je godinu dana vodio bitku, na kraju je izgubio početkom februara 2012. godine. Godinu dana nakon toga, moj sin Petar potpuno iznenada dobio je visoku temperaturu i  završio na Intenzivnoj. Poslije toga bili smo prebačeni na odjeljenje, ali njegovo srce nije izdržalo – rekla je Božović.
U sedam sati ujutru je preminuo, a ona kaže da je imala dvije opcije – da se zatvori u sobu među četiri zida, da plače, očajava i da se zatvori pred svima ili da prihvati stvari kao što je uradila istog trenutka.
– Imala sam zdravo, pravo dijete koje je u tom trenutku imalo četiri godine kojem je trebalo da se posvetim na pravi način, koje je zasluživalo u tom trenutku pravo djetinjstvo i kojem nije trebalo ništa da fali. Naročito nije trebala da mu fali majka – kazala je Božović.
Izabrala je drugu opciju, nije željela da očajava, pokazuje roditeljima kako se osjeća, ne zato jer je htjela da izigrava hrabrost, već je tako izabrala.
– Mislim da sam uradila pravu stvar. Ni moja majka ni otac ne znaju kako se ja osjećam, ne može niko da zna ko ne prođe kroz takvu situaciju – rekla je Božović i uslijedio je dug aplauz od svih u sali.
Sve to narušilo joj je zdravlje, dobila je reumatoidni artritis.
Bilo šta da se desi, savjetuje ona, ,,izaberite drugu opciju, izaberite da se borite sa stvarima, da budete iznad problema.“
– Niko mi neće vratiti ono što sam izgubila….Je li moglo da se desi drugačije? Ne, nije moglo. Jednostavno, to sam prihvatila. Prihvatila sam da budem srećna, nasmijana, posvećena sinu, prijateljima, svim ljudima koje volim i znam. Naravno, ima i dalje nervoze, uspona i padova, ali definitivno sam odlučila da se ne predam ni artritisu koji zna da bude mučan, znam samo ja kako mi je kad ustanem ujutru, kad imam 24 sata bolove. Desio se presudni trenutak prije tri godine kad sam se jednog jutra probudila nakon neprospavane noći. Pogledala sam ruke, artritis je samo šake zahvatio, hvala Bogu, i bukvalno im se obratila i rekla: ,,Ja ću vama doći glave, nećete vi meni.“ – kazala je uz poruku da se trudimo da budemo okruženi pozitivnim ljudima, vibracijama i pozitivnim stavovima.
Život je samo jedan, nema repete, nemate mogućnost da današnji trenutak ponovite, kaže ona.
– Ojačajte, budite hrabri, budite iznad problema koji vas snađu u životu i da možete da se smijete i nakon najtragičnijih događaja. Morate da dišete i treba da nastavite dalje – poručila je Božović.
Prihod od ulaznica doniran je u humanitarne svrhe za pomoć osobama sa posebnim potrebama.

This slideshow requires JavaScript.


B.R.
Foto:
B. Šekularac