
Febrilne konvulzije ili komišioni najčešće se javljaju u uzrastu od 18-24 mjeseca. Komišioni nisu bolest već reakcija organizma na povišenu tjelesnu temperaturu. Sa djetetom se tokom reakcije ne može uspostaviti kontakt, pa je takva slika prilično zastrašujuća za roditelje, ali rijetko traje duže od jednog minuta. To kratkotrajno stanje gubitka svijesti praćeno je grčenjem cijelog tijela.
Uzrok nastanka febrilnih konvulzija je još uvijek nepoznat, ali se smatra da postoji nasljedna konvulzivna sklonost i nesavršenost dječjeg mehanizma termoregulacije na nagli skok tjelesne temperature. Uzrok naglog povišenja temperature je obično banalan respiratorni infekt, bilo da je virusne ili bakterijske etiologije. Znači, febrilne konvulzije nijesu bolesti mozga već samo njegova reakcija na povišenu temperaturu. Konvulzije obično nastaju prvih nekoliko sati od početka rasta temperature. Dijete iznenada izgleda čudno, pogled je fiksiran, ekstremiteti su u grču, disanje otežano i koža može biti tamnije obojena. Sa djetetom se ne može uspostaviti kontakt, što obično ne traje duže od jednog minuta. Ovo stanje je, naravno, zastrašujuće za roditelje. Najvažnije je (i najteže) da roditelji ostanu prisebni. Dijete je potrebno okrenuti na stranu da sekret ne dospije u disajne puteve. Nijesu potrebni nikakvi dodatni manevri – stavljanje prsta ili špatule u usta ili zaustavljanje grčeva pritiskom na ekstremitete. To čak može da bude i opasno. Potrebno je da se što mirnije uputite u bolnicu.
Uopšteno govoreći, febrilne konvulzije nijesu opasne za dijete. Ne mogu dovesti do oštećenja mozga i nemaju nikakve dugoročne posljedice. Nije ih moguće predvidjeti. Svega tri do pet odsto febrilne djece dobije konvulzije, što znači da su jako rijetke. Jedno od pitanja koje roditelji često postavljaju je -mogu li komišioni „preći“ u epilepsiju. Odgovor je negativan. Čak i ponavljane febrilne konvulzije ne nose rizik od epilepsije. Rizik za dobijanje komišiona prestaje s uzrastom od šest godina.
Dr Vjera Janković, pedijatar