MAGAZIN PREPORUKA

BUDUĆNOST: Samovozeći automobili smanjiće broj saobraćajnih nesreća za 90 odsto

745px-googles_lexus_rx_450h_self-driving_car Novi izvještaj analizirao je uticaj automobila bez vozača na učestalost saobraćajnih nesreća s fatalnim posljedicama, i tvrdi da, ako izbacimo ljudske emocije i greške iz jednačine, mogli bi smanjiti smrtnost na putevima za 90 odsto.
– Do sredine ovog vijeka, prisutnost AV-ova (autonomnih vozila) i drugih ADA-ova (naprednih sistema za pomaganje vozaču) moglo bi znatno da smanji broj ljudi koji umiru na saobraćajnicama.
Još u maju objavljeno je da je četiri od 48 automobila bez vozača sudjelovalo u saobraćajnim nesrećama na putevima Kalifonije za šest mjeseci. Jedan od dvanaest zvuči puno, ali greška nije bila u samoj tehnologiji – okolni ljudi su bili krivci.
Od tri ,,Google”-ova automobila bez vozača, ljudska greška je bila odgovorna u 100 posto slučajeva.
– Nijednom samovozeći auto nije skrivio grešku – napisao je na svom blogu Kris Urmson, direktor ,,Google”-ovog projekta samovozećih automobila.
Četvrti je bio ,,delphi automotive” auto bez vozača, ali nije bio u samovozećem modu u vrijeme nesreće.
Praktične mjere za povećanje sigurnosti na cestama, poput zakona o vezivanju sigurnosnih pojaseva ili zakona o vazdušnim jastucima već su puno uticale na smanjivanje broja poginulih. Tako je u Sjedinjenim Državama 1970. poginulo 60.000 ljudi u saobraćajim nesrećama, a u rekordno niskoj 2013. samo 32.719.
Ako bi samovozni automobili u potpunosti zamijenili one koje voze ljudi, te ako bi stvarno bili toliko uspješni u sprečavaju smrtonosnih nesreća, godišnje bi spašavali oko milion života po svijetu.

1913216_1004310036249720_7605655483068487227_o
Ali spašavanje života nije jedina stvar koju će samovozni automobili postići jednom kada se dovoljno rašire. Kao prvo, trebalo bi da nam oslobode i do 50 minuta dnevno. Zatim, kako bi parkiranje prestalo biti problem, oslobodilo bi se puno prostora za druge namjene.
A najveća prepreka da nas samovozeći automobili spasu od nas? Mi sami. Institut za istraživanje prevoza univerziteta u Mičigenu ispitao je 505 osoba i otkrio da većina i nije baš srećna kad su u pitanju ta nova automatizovana vozila. Najveći je segment ispitanika odgovorio da preferiraju sami da zadrže punu kontrolu nad svojim vozilom.
Najčešća preferenca u vezi stepena automatizovanosti bila je bez ikakvih samovozačkih sposobnosti (43.8 odsto), a zatim djelimično samovozeća vozila (40.6 odsto). Samo 15.6 odsto učesnika ispitivanja odgovorilo je da im se sviđa ideja o samovozećem automobilu koji u potpunosti kontroliše samo sebe.
– Niko neće htjeti da pusti autonomna vozila u širu proizvodnju sve dok ne bude dokaza da su puno sigurnija, mislim, sto puta sigurnija, od ljudskog vozača – rekao je Endrju Mur, dekan kompjuterskih nauka u Karnegi Malonu.
,,Google” i ostale prodavače samovozećih automobila čeka jedna velika marketinška kampanja.

Izvor: Net.hr