Novi izvještaj analizirao je uticaj automobila bez vozača na učestalost saobraćajnih nesreća s fatalnim posljedicama, i tvrdi da, ako izbacimo ljudske emocije i greške iz jednačine, mogli bi smanjiti smrtnost na putevima za 90 odsto.
– Do sredine ovog vijeka, prisutnost AV-ova (autonomnih vozila) i drugih ADA-ova (naprednih sistema za pomaganje vozaču) moglo bi znatno da smanji broj ljudi koji umiru na saobraćajnicama.
Još u maju objavljeno je da je četiri od 48 automobila bez vozača sudjelovalo u saobraćajnim nesrećama na putevima Kalifonije za šest mjeseci. Jedan od dvanaest zvuči puno, ali greška nije bila u samoj tehnologiji – okolni ljudi su bili krivci.
Od tri ,,Google”-ova automobila bez vozača, ljudska greška je bila odgovorna u 100 posto slučajeva.
– Nijednom samovozeći auto nije skrivio grešku – napisao je na svom blogu Kris Urmson, direktor ,,Google”-ovog projekta samovozećih automobila.
Četvrti je bio ,,delphi automotive” auto bez vozača, ali nije bio u samovozećem modu u vrijeme nesreće.
Praktične mjere za povećanje sigurnosti na cestama, poput zakona o vezivanju sigurnosnih pojaseva ili zakona o vazdušnim jastucima već su puno uticale na smanjivanje broja poginulih. Tako je u Sjedinjenim Državama 1970. poginulo 60.000 ljudi u saobraćajim nesrećama, a u rekordno niskoj 2013. samo 32.719.
Ako bi samovozni automobili u potpunosti zamijenili one koje voze ljudi, te ako bi stvarno bili toliko uspješni u sprečavaju smrtonosnih nesreća, godišnje bi spašavali oko milion života po svijetu.
Ali spašavanje života nije jedina stvar koju će samovozni automobili postići jednom kada se dovoljno rašire. Kao prvo, trebalo bi da nam oslobode i do 50 minuta dnevno. Zatim, kako bi parkiranje prestalo biti problem, oslobodilo bi se puno prostora za druge namjene.
A najveća prepreka da nas samovozeći automobili spasu od nas? Mi sami. Institut za istraživanje prevoza univerziteta u Mičigenu ispitao je 505 osoba i otkrio da većina i nije baš srećna kad su u pitanju ta nova automatizovana vozila. Najveći je segment ispitanika odgovorio da preferiraju sami da zadrže punu kontrolu nad svojim vozilom.
Najčešća preferenca u vezi stepena automatizovanosti bila je bez ikakvih samovozačkih sposobnosti (43.8 odsto), a zatim djelimično samovozeća vozila (40.6 odsto). Samo 15.6 odsto učesnika ispitivanja odgovorilo je da im se sviđa ideja o samovozećem automobilu koji u potpunosti kontroliše samo sebe.
– Niko neće htjeti da pusti autonomna vozila u širu proizvodnju sve dok ne bude dokaza da su puno sigurnija, mislim, sto puta sigurnija, od ljudskog vozača – rekao je Endrju Mur, dekan kompjuterskih nauka u Karnegi Malonu.
,,Google” i ostale prodavače samovozećih automobila čeka jedna velika marketinška kampanja.
Izvor: Net.hr