– Inteligencija nije nasljedna, nasljeđuje se samo potencijal koji treba aktivirati, a u tom smislu je najvažnija rana stimulacija u prvim godinama života djeteta, dok najveći utjiaj na njega imaju upravo roditelji – ističe dr. Ranko Rajović, autor NTC sistema učenja, koji se primjenjuje u vrtićima i školama u 14 država Evrope, uključujući i neke vrtiće u Hrvatskoj.
Doktor, specijalista interne medicine iz Srbije, koji se niz godina bavio istraživanjima u području neurofiziologije i neuroendokrinologije, član je međunarodnog odbora Mensa za talentovanu djecu i saradnik UNICEF-a i sve popularniji stručnjak za rani razvoj inteligencije.
Kojim čestim greškama roditelji mogu negativno uticati na prirodni razvoj inteligencije kod djeteta, objasnio je na jednom od svojih predavanja.
Ružičasta soba
Beba u prvih mjesec vidi sve mutno, kao da ima dioptriju +20, i primjećuje jedino jake kontraste. Umjesto jednoličnih, ružičastih ili plavih enterijera, u dječju sobu trebalo bi barem u tom prvom razdoblju staviti tamne zavjese ili tapete koje će biti kontrast, poručuje dr Rajović.
Sprječavanje igre na podu
Dok dijete puzi, rukama se oslanja na pod, a takav pritisak na dlan aktivira određene dijelove mozga koji su važni za kasniju inteligenciju. Neki roditelji brzo podižu dijete s poda, ne žele da se zaprlja ili rukama unese u usta neku prljavštinu ili nešto što nađe na podu. No faza puzanja je jako kratka i ako se tada ne dogodi specifična stimulacija dlana, propušta se dobra prilika za razvoj mozga.
Neuroni koji ne rade umiru, a upravo neuroni prirodno podstiču djecu da skaču. Svaki skok pomiče težište tijela u lijevo ili desno pa onda moraju aktivirati sve mišiće da bi održali ravnotežu prilikom povratka na noge, a upravljanje time je aktivnost mozga.
– Umjesto da zabranite djetetu skakanje, pazite na sigurnost. A ako zaista želite podstaknuti razvoj inteligencije djeteta, rodite mu brata ili sestru, jer jedno dijete će skakati pet minuta, a dvoje će ih zajedno skakati pet sati – poručuje doktor koji napominje da slično kao skakanje, djeluje i vrćenje oko svoje ose, nakon koje djeca ponekad i padnu.
Hodanje je jako važno za razvoj mozga, a mnogi roditelji danas djecu voze u kolicima čak do četvrte ili pete godine. Pored uticaja na kognitivni razvoj, dugo guranje djece u kolicima dovodi i do pojave spuštenih stopala koja danas ima već oko 70 odsto djece. Svakako bi djeca trebala što više hodati a idealno je, kad za to postoje uslovi, da hodaju bosa.
Predugo miksanje hrane
Sa žvakanjem dijete počinje u dobi od šest mjeseci, a do 18 mjeseci trebalo bi svakako preći s kašica na krutu hranu. Važno je da žvaće, da mu se hrana ne miksa i ne sitni na male komadiće, jer žvakanje, prema riječima dr Rajovića, šalje impulse u korteks, čisti zube, aktivira jezik, pa će se i govor bolje razviti, a važno je i za imunitet.
No čak i ako je bilo grešaka ili propusta u prvim godinama, napominje on roditelji još uvijek kroz različite vježbe i igre mogu potaknuti razvoj inteligencije kod svog predškolca ili školarca.
Izvor: Atma.hr