Zabluda 1: Koristimo samo 10 odsto mozga
PET skenovi i magnetska rezonancija otkrivaju da koristimo cijeli mozak, a i najprostiji zadaci koriste više od 10 odsto mozga. Kada uzmete u obzir da mozak koristi oko 20 odsto energije tijela, bilo bi nedjelotvorno da koristimo samo 10 odsto ovog organa.
Zabluda 2: Sve funkcije mozga opadaju sa starenjem
Iako je istina da pojedine funkcije mozga slabe sa starenjem, neke od njih se čak poboljšavaju kako vrijeme prolazi. Na primjer, vokabular ili količina riječi koje koristimo generalno se povećava sa godinama. Rješavanje konflikta i emocionalna regulacija takođe postaju kvalitetniji što smo stariji.
Zabluda 3: Oštećenja mozga su uvijek trajna
Naš mozak se ne rađa sa ograničenim brojem ćelija, nego se taj broj obnavlja sve do smrti. Neki neuroni umiru, ali novi se stvaraju čak i kada imate 80 godina. Kada se čovjeku desi povreda mozga, on može da izgubi sposobnost hodanja ili pričanja ali s vremenom i vježbom (čak i kada nedostaje značajan komad mozga) ove funkcije se mogu povratiti jer mozak gradi nove veze na drugim mjestima i ,,preusmjerava” ove funkcije. Ovo se zove ,,plastičnost” mozga.
Poznat je slučaj djevojčice po imenu Kristina Senthaus kojoj su doktori morali da odstrane polovinu mozga (jer je imala rijetku bolest – Rasmusenov encefalitis i konstantne napade). Djevojčica se oporavila i nastavila je funcionisati i živjeti sasvim normalno.
Zabluda 4: Mozak je statičan i ne mijenja se
Jedan od najčešćih mitova je da za svaku funkciju postoji specifični dio mozga koji tu funkciju obavlja i da se to ne može promijeniti. Ovo nije istina. Mozak je zapravo jako fleksibilan organ. Dva ili više dijelova mozga mogu zajedno učestvovati u jednoj radnji, a nekada se dijelovi mozga koji se ne koriste, radi npr. invaliditeta mogu početi ,,programirati” za poboljšanje drugih funkcija.
Ovo je možda najčešći mit o mozgu. Mnogi vjeruju da su oni kojima je lijeva polovina mozga dominantna logični, hladni i organizovani, a oni kojima je desna strana mozga dominantna – kreativni, muzikalni, likovnjaci i umjetničke duše. Čak se govori i o ,,zarobljenicima lijeve polovine mozga”. Ovo su sve neistine koje nemaju nikakve osnove u istraživanju i ne uče se ni na jednom ozbiljnom fakultetu psihologije.
Polovine mozga su povezane dijelom koji se naziva corpus callosum. Kada obavljamo neki kreativan posao, obje strane mozga učestvuju i komuniciraju jedna sa drugom velikom brzinom. Ne postoje nikakvi dokazi da su neke osobe lijevo-dominantne, a neke desno-dominantne što se tiče mozga. Svi koristimo obje strane mozga.
Zabluda 6: Vaša memorija je 100 odsto tačan opis nekog događaja ili doživljaja
Iako neki ljudi imaju bolju, ničija memorija nije savršena. Svakim novim prisjećanjem dodajemo neke sitne elemente tom sjećanju. S vremenom se naše sjećanje nekog događaja može značajno izmijeniti. Zbog ovoga fenomena na suđenjima od 10 svjedoka pljačke ili ubistva često svaki ima svoju priču o onome što se desilo, a što duže vremena je prošlo od događaja to se više sjećanje izmijenilo.
Zabluda 7: Ako djetetu puštate klasičnu muziku da sluša, ono će imati veći IQ
Iako je primamljivo da vjerujemo u ,,Mocartov efekt”, nema čvrstih dokaza da slušanje klasične muzike može učiniti bebu inteligentnijom. Cijela zabluda oko ovoga je krenula sa jednom studijom koja je pokazala da odrasli nakon slušanja Mocarta imaju bolje rezultate na jednoj vrsti zadataka – spacijalno temporalnim testovima. Iz toga su se izrodile ideje i načini zarade na ljudima prodavanjem knjiga i CD-ova sa klasičnom muzikom sa obećanjem visokog IQ-a.
Nekoliko opširnih studija nakon toga nije uspjelo dokazati da ova vrsta muzike povećava IQ. A i učinak u prvoj studiji se odnosio samo na odrasle osobe i trajao je samo 12 minuta nakon slušanja. Takođe se odnosio samo na jednu vrstu testa, a ne na generalnu inteligenciju.
Zabluda 8: Igre mozgalice poboljšavaju inteligenciju i memoriju
U jednoj studiji koju je sponzorisao britanski BBC učestovalo je 8600 osoba od 18-60 godina. Igrali su logičke i misaone igre 10 minuta na dan, tri puta sedmično. Po završetku studije (nakon 6 nedjelja) nisu imali ništa veći IQ nego kontrolna grupa koja uopšte nije igrala.
Zabluda 9: Vaš IQ ostaje isti kroz cijeli život
Ideja da IQ ostaje isti tokom života je opovrgnuta testiranjem studenata kroz godine. Oko devet odsto studenata je pokazalo promjene od čak 15 poena u periodu od četiri godine. Takođe je poznat i Flinov efekat, tj. činjenica da prosječni IQ u cijelom svijetu raste od 1930. godine do danas. Testovi se standardizuju tako da srednji IQ uvijek bude 100, ali kada današnji ljudi rade stare testove po starim pravilima, gotovo uvijek imaju bolje rezultate nego ljudi od prije 20 ili 30 godina.
Zabluda 10: Mozak radi bolje pod pritiskom
Iako nas pritisak rokova može motivisati da radimo jače, ovaj pritisak ne rezultira boljim performansama mozga. Zapravo je mnogo vjerovatnije da ćemo pod pritiskom imati lošiju funkciju mozga.
Izvor: zdravosfera.com
