Đačka torba od ove godine lakša je za 20 odsto, jer je većina udžbenika štampana na papiru manje gramaže. Uprkos tome, većina mališana na svojim nejakim leđima i dalje treba svakodnevno do škole i natrag do kuće da ponese više od četiri kilograma. Ljekari kažu da đačka torba ne treba da bude teža od 10 do 15 odsto tjelesne težine učenika. Znači neko ko ima 25 kilograma, ne treba da ima torbu težu od 2,5 do 4 kilograma.
Kilogram maternjeg jezika (dva udžbenika, radna sveska i dnevnik čitanja), po 450 grama engleskog, matematike i prirode i društva, torbe od 300 grama, pernice 200, zajedno sa tri četiri velike sveske od po 200 grama i eto đačke torbe teške blizu četiri kilograma za učenika drugog razreda osnovne škole. A, kako „rastu“ razredi raste i broj kilograma, tako da đačka torba za djecu iz četvrtog razreda doseže i do pet kilograma.
Pedijatrica u Domu zdravlja Podgorica Paša Divanović kazala je za Pobjedu da je na sistematskim pregledima uočeno da djeca u početku školovanja, njih 20 do 30 odsto, ima nepravilno držanje i deformitete kičme. U kasnijem uzrastu, međutim, taj procenat je mnogo veći.
– Čak 65 odsto djece od 11 do 16 stanak deformiteta kičme imaju nezdravi stilovi života: nepravilna ishrana, sedatarni način života, ne bavljenje sportom, sjedjenje pored kompjutera i koršćenje mobilnih telefona i tableta – kazala je Divanović.
Torba, prema njenim riječima, treba da odgovara uzrastu i proporcijama tijela djeteta. Ne treba, savjetuje dr Divanović, kupovati preveliku torbu.
– Roditelji treba da izaberu torbu-ruksak koji su anatomski oblikovani ili imaju pojas za vezivanje oko bokova. Na taj način težina se prenosi na kukove i karlicu, štedimo ramena i kičmu. Dobra torba nije veća od širine ramena, nije iznad nivoa ramena, nije ispod nivoa struka, ima široke naramenice, koje se prilagođavaju, ima više pregrada i fluorescentnu traku – kazala je je Divanović.
Treba, kako upozorava, izbjegavati nošenje torbe preko jednog ramena, nošenje za ručku u jednoj ruci, nepravilno raspoređivanje knjiga i svesaka. Takođe, teže predmete treba stavljati bliže leđima.
– Roditelji svakodnevno teba da kontrolišu đačke torbe i suvišne stvari izbace. U slučaju bola u predjelu kičme treba konsultovati izabranog pedijatra – upozorila je dr Divanović, naglasivši da bi bilo poželjno da učionice imaju školske ormariće.
Za sada su nošenja udžbenika oslobođeni samo prvaci koji knjige u školu donose ponedjeljkom, a petkom vraćaju kući.
U Udruženju „Roditelji“ ističu da su još ranije od Ministartsva prosvjete tražili da se obezbijede ormarići za djecu u nižim razredima, a ne samo za prvke kao što je to sada slučaj. Kako je kazala izvršna direktorka Udruženja Kristina Mihailović od tog Vladinog Udruženju „Roditelji“ ranije saopšteno iz Ministarstva da škole mogu tražiti novac za ormariće za udžbenike za učenike nižih razreda resora dobili su objašanjenje da su sve škole u mogućnosti da od njih zatraže novac u te svrhe.
– Kada smo kontaktirali škole, gotovo nijedna nije znala za tu mogućnost rekavši da će u nekom narednom periodu razmisliti o tome. Trebalo bi se pozabaviti time i omogućiti djeci da ostavljaju pojedine udžbenike. Sigurno da postoji neko rešenje, uostalolom to rešenje koriste mnoge zemlje u svijetu. Ne moramo specijalno da izmišljamo nešto novo, već samo da primijenimo modele koji već postoje – kazala je Mihailović.
Udžbenici su ove godine štampani na papiru od 65 miligrama, a radne sveske od 75 miligrama, umjesto ranijih 90, odnosno 80 miligrama. Od naredne godine svi udžbenici biće štampani na tanjem papiru kao što je praksa svuda u Evropi.
Izvor: Pobjeda