DRUŠTVO PREPORUKA
USSCG: Stres treba definisati kao profesionalnu bolest
youqueen.com
Pravilnik o utvrđivanju profesionalnih bolesti, koji je na snazi od 2004. godine, trebalo bi revidirati zbog daljeg usaglašavanja sa Evropskom listom profesionalnih bolesti i evropskim kriterijumima – ocijenjeno je iz Unije slobodnih sindikata.
U toj radničkoj asocijaciji smatraju da je neophodno sačiniti registar profesionalih oboljenja i da bi trebalo definisati stres kao jedno od njih.
Pravna savjetnica u Uniji Ivana Mihajlović kazala je Pobjedi da je USSCG već uputila dopis Udruženju psihijatara sa molbom da na sastanku te asocijacije otvori pitanje stresa na radnom mjestu i njegovog uticaja na život i rad zaposlenih.
Unija od Udruženja očekuje da, kako kaže Mihajlović, uputi zvaničnu inicijativu da se Pravilnikom o utvrđivanju profesionalnih bolesti stres definiše kao profesionalna bolest i prepoznaju radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se ova bolest najčešće javlja.
– Ovo iz razloga što smo svjedoci da visoka i dugoročna nezaposlenost, strah od gubitka posla, nesigurni oblici rada, borba za opstanak u vrijeme krize i sve veći zahtjevi koji se postavljaju pred radnike, i to za veoma niske zarade, prouzrokuju svakodnevni stres koji i te kako ostavlja traga na zaposlene – objasnila je ona.
Mihajlović navodi da je „alarmantno“ veliki broj zaposlenih koji su imali zdravstvene probleme usljed stresa i pored činjenice da, prema saznanjima USSCG, ne postoje statistički podaci o tome.
Ona je kazala i da su pitanja zaštite i zdravlja na radu u fokusu interesovanja USSCG, a to bi trebalo da bude i jedna od primarnih tema kojom se bave nadležne institucije sistema, ali prvenstveno poslodavci. Mihajlović objašnjava da je Pravilnikom o utvrđivanju profesionalnih bolesti zabilje- ženo 56 profesionalnih bolesti.
To su bolesti prouzrokovane hemijskim dejstvom, odnosno trovanja metalima i metaloidima, gasovima, rastvaračima i pesticidima, potom bolesti prouzrokovane fizičkim dejstvom ili biološkim faktorima, kao i bolesti pluća, kože i maligne bolesti.
Riječ je, kako dodaje Mihajlović, o zatvorenoj listi, što znači da nije predviđena mogućnost da se i druga oboljenja za koja se na osnovu dokaza može utvrditi da su profesionalna, odnosno da su posljedica uticaja različitih štetnosti na radnom mjestu, na nju dopišu.
– Osim toga, nije nam poznato da postoji bilo kakav registar profesionalnih bolesti i statistički, pouzdani podaci o profesionalnim bolestima, što bi moglo poslužiti kao prvi korak ka preduzimanju preventivnih akcija u ovom području – upozorila je ona.
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja smatraju da je Crna Gora, donošenjem seta zakonskih akata, stvorila adekvatno zakonsko okruženje da bi radnici bili bezbjedni na radu.
– Smatramo da je Crna Gora, u normativnom smislu, stvorila osnovu za povećanje efikasnosti zaštite i zdravlja zaposlenih, ali zbog ubrzanih promjena u tehnološkim procesima, na društvenom i drugim planovima neophodno je kontinuirano prilagođavanje djelovanja u području zaštite i zdravlja na radu, kako u struč- nim tako i u zakonodavnim okvirima – saopšteno je Pobjedi iz tog resora.
Iz Ministarstva podsjećaju da je 2013. formirana Direkcija za poslove zaštite na radu, čiji je zadatak organizovanje poslova vezanih za pripremu propisa u oblasti zaštite na radu, praćenje i primjenu ratifikovanih konvencija i direktiva EU iz ove oblasti, kao i aktivnosti u vezi sa pregovorima o pristupanju Crne Gore EU po poglavljima iz oblasti zaštite na radu.
Skupština je, kako dodaju, prije godinu usvojila Zakon o za- štiti i zdravlju na radu, na osnovu kojeg se intenzivno radi na donošenju podzakonskih akata „a sve u cilju podizanja nivoa zaštite i zdravlja na radu“.
Izvor: Pobjeda
