ZDRAVLJE

PROSO: Bezglutenska žitarica koja blagotvorno utiče na organizam

22.07.2015. u 22:02

Proso je žitarica koja se uzgajala u suvim klimama Afrike i sjeverne Kine još od neolita. Arheolozi su otkrili 4000 godina staru zdjelu rezanaca od prosa u sjeverozapadnoj Kini. Od tada, on se proširio po cijelom svijetu. Iako je u modernoj kuhinji slabo zastupljen, može se naći u svim prodavnicama zdrave hrane. Na početku se treba naglasiti da je ovo jedina žitarica koja ne sadrži gluten te se stoga preporučuje osobama sa nadraženim želucem i nervoznim crijevima.
Zbog kompleksa hranljivih vrijednosti se nalazi na prvom mjestu među žitaricama. Sadrži vitamin A,E i B (cio kompleks vitamina B), bogat je aminokiselinama (argininom, triptofanom, lizinom, cistinom, histidinom, torozinom) i mineralima: kalcijum, fosfor, gvožđe, natrijum, kalijum, magnezijum, sumpor, fluor, jod.

Proso spada u takozvane ,,bazne” namirnice, a posebno se preporučuje osobama sa srčanim smetnjama. Blago je slatkastog ukusa i orašaste teksture. Ova žitarica preporučuje se svima jer sadrži hranljive materije. Sadrži čak 15 odsto bjelančevina, što ga čini vrhunskom namirnicom za vegetarijance, a uz to je bogato i vlaknima. Proso sadrži i fitohemikalije, uključujući fitinsku kiselinu, za koju se vjeruje da snižava holesterol, a sadrži i fitat koji je povezan sa smanjenim rizikom od raka. Smatra se da proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, reguliše probavu i jača imunitet.

Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.

 Korišćenje i priprema

Prije kuvanja, proso dobro operite mlazom vode kroz cjediljku, a tokom kuvanja (koje treba da bude na srednjoj temperaturi) skidajte kašikom pjenu koja će se stvoriti; neki savjetuju da čak i promijenite vodu tokom kuvanja.

Proso može biti odlična zamjena za rižoto. Obarite ga dok ne ispari sva voda, a potom dodajte sastojke koje inače stavljate u rižoto. Odlična kombinacija je sa ribom iz knzerve i nekim slanim dodatkom po želji: sitno sjeckani krastavčići ili kapar.

Neki izvori navode da se proja kod nas prvobitno pravila od prosa. Postupak je gotovo identičan: umjesto kukuruznog brašna u obareno proso dodajte ulje, so, projino brašno i po želji komadiće sira. Pecite na uobičajeni način: u nauljenom plenu, na manje od 200 stepeni, dvadesetak minuta.

Čorbe, supe, potaži: umjesto dodatka brašna koji podrazumijevaju neki recepti, jednostavno dodajte proso pred kraj kuvanja, dok ne omekša. Sjajna kombinacija je tikvice ili karfiol sa prosom i kisjelom pavlakom.

Proso takođe možete koristiti kao prilog glavnom jelu umjesto krompir pirea, pomfrita, barenog krompira ili palente, a isto tako možete napraviti i pljeskavice od njega tako što ćete ga dobro ocijediiti, dodati tunjevinu iz konzerve, kačkavalj ili feta sir i peći u teflon tiganju uz minimum ulja.

Jednom kada budeete otkrili blagodeti ove izuzetno hranljive namirnice ona će postati glavni sastojak vaše ishrane, a organizam će vam biti jako zahvalan.