Istraživanje o negativnim iskustvima u djetinjstvu u Crnoj Gori pokazalo je da je svaki treći ispitanik doživio emotivno zlostavljanje, dok je gotovo svaki četvrti bio žrtva fizičkog, saopšteno je na Radionici o politici prevencije zlostavljanja djece.
Ministar zdravlja Budimir Šegrt rekao je na otvaranju radionice da je istraživanje ukazalo na zbrinjavajuću magnitudu tog problema.
Zlostavljanje put poremećaja
– U prosjeku svaki treći ispitanik doživio je emotivno zlostavljanje, dok je gotovo svaki četvrti bio žrtva fizičkog zlostavljanja. Naša djeca su češće žrtve emotivnog zanemarivanja, nego što je slučaj u pojedinim zemljama euro regiona – kazao je on.
Pema riječima Šegrta, postoji naučni konsenzus da razvojni biološki poremećaji koje pojedinac preživi u djetinjstvu često predstavljaju uzroke obolijevanja, invaliditeta i ranijeg umiranja.
– Zlostavljanje i zanemarivanje djece predstavlja put poremećaja koji vodi povećanom riziku od štetnih ponašanja kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i narkotika, gojaznost i promiskuitet – naveo je on.
Kako je rekao, ta traumatična iskustva u djetinjstvu negativno definišu pojedinca ili potencijal djeteta žrtve da se uspješno ostvari kao odrasla osoba u obrazovnom, intelektualnom i ekonomskom smislu.
– Pojava zlostavljanja i zanemarivanja djece nije samo javno-zdravstveni probem, već pravno i pitanje ljudskih prava, pitanje bezbjednosti i problem kojim treba da se bave svi sektori i ukupno društvo – poručio je Šegrt.
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je u Crnoj Gori magnituda tog problema u evropskim okvirima.
– Nalazi istraživanja o negativnim iskustvima u djetinjstvu ukazali su da je 30 odsto ispitanika bilo žrtva emotivnog zlostavljanja – nekad u djetinjstvu bili u strahu da bi mogli biti fizički povrijeđeni, bili omalovažavani, diskriminisani, zastrašivani, da su im upućivane psovke i druge pogrdne riječi – kazala je ona.
Drugo po redu, navela je Brajović, emotivno zanemarivanje, 27 odsto, koje je više izraženo u muškoj populaciji, dok je 24 odsto učesnika istraživanja potvrdilo da su bili žrtve fizičkog zlostavljanja, što podrazumijeva udaranje, prebijanje, šutiranje, drmusanje i upotrebu predmeta za kažnjavanje.
Nasilje indikator zdravlja nacije
– Kod ispitanika koji su imali četiri ili više negativnih iskustava postoji 2,7 puta veća vjerovatnoća da postanu pušači, deset puta da će imati problema sa zloupotrebom alkohola i 138 puta za pokušaj samoubistva – navela je ona.
Brajović je poručila da je osnovna poruka SZO da, ukoliko žele da se uspješno uhvate u koštac sa kompleksnim problemom, fokus mora biti na ranoj detekciji slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece, blagovremenim preventivnim intervencijama i zajedničkom angažmanu relevantnih sektora u Vladi i cjelokupnog društva.
Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević navela je da je nasilje, prema kriterijuma SZO, jedan od indikatora zdravlja jedne nacije, a taj problem, sa svim njegovim specifičnostima, prisutan je i u Crnoj Gori.
– Preduzete aktivnosti, kao i podaci kojima Ministarstvo raspolaže, ukazuju na činjenicu da je ovaj problem postao vidljiviji – rekla je ona.
Prema riječima Kovačević, kako je nasilje u porodici primarni i najčešći oblik nasilja nad djecom, ključno mjesto u zaštiti djece od nasilja zauzima centar za socijalni rad, kao osnovna služba za socijalnu zaštitu porodice i djece, koja ujedno vrši funkciju organa starateljstva.
Kovačević je podsjetila da je Ministarstvo 2002. godine, u partnerstvu sa UNICEF-om i UNHCR-om, započelo realizaciju programa zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja i da su u centrima za socijalni rad formirani operativni multidisciplinarni timovi, koje čine profecionalci iz socijalne zaštite, zdravstva, sudstva, tužilaštva, policije, prosvjete i nevladinog sektora.
Kovačević je poručila da će Ministarstvo učestvovati u izgradnji sistema dječje zaštite koji će uključiti eliminaciju nasilja kao prioritetni cilj.
Izvor: RTCG
Foto: Wales online